„Imajući u vidu dosad neviđeno krizno okruženje, profitabilnost Erste Groupa ostaje zadovoljavajuća s 637 milijuna eura neto dobiti u prvih devet mjeseci 2020., uz vrlo snažan treći kvartal. Naši operativni prihodi smanjili su se samo za 2 posto na godišnjoj razini, rezervacije za kreditne gubitke iznosile su 70 baznih bodova, a stalna discipliniranost po pitanju troškova rezultirala je nižim troškovima na godišnjoj razini. Ti rezultati govore o snazi našeg poslovnog modela, naše kapitalne pozicije, kao i otpornosti tržišta Srednje i Istočne Europe na kojima poslujemo. Iako ekonomska očekivanja za 2021. godinu ovise o razvoju pandemije Covid -19, naša predanost za nastavak pružanja podrške našim klijentima i isporuke rezultata za naše dioničare ostaje snažna kao i uvijek dosad“, izjavio je Stefan Doerfler, izvršni financijski direktor Erste Groupa (CFO).
U privremenom izvješću Uprave, financijski rezultati od siječnja do rujna 2020. uspoređuju se s rezultatima od siječnja do rujna 2019., a bilančne pozicije od 30. rujna 2020. s onima od 31. prosinca 2019. godine.
SAŽETI PREGLED REZULTATA
Neto prihod od kamata povećan je – uglavnom u Austriji, ali i u Rumunjskoj – na 3.589,3 milijuna eura (+2,0%; 3.517,4 milijuna eura). Neto prihod od naknada i provizija pao je na 1.448,3 milijuna eura (-2,4%; 1.484,3 milijuna eura) budući da je smanjeni prihod od platnih usluga (17 milijuna eura zbog SEPA-e) i zajmova samo djelomično kompenzirao veći prihod drugih kategorija naknada i provizija. Dok je neto rezultat od trgovanja značajno pao na 9,0 milijuna eura (419,3 milijuna eura), stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak popravila se na 81,4 milijuna eura (-189,4 milijuna eura). Na obje stavke utjecali su učinci vrednovanja uzrokovani povećanom volatilnošću tržišta u okolnostima epidemije COVID-19. Operativni prihod smanjen je na 5.285,8 milijuna eura (-2.0%; 5.394,1 milijun eura).
Opći administrativni troškovi smanjili su se na 3.123,2 milijuna eura (-1.2%; 3.160,8 milijuna eura). Dok su se troškovi zaposlenih povećali na 1.902,2 milijuna eura (+0,8%; 1.887,2 milijuna), ostali administrativni troškovi smanjeni su na 819,0 milijuna eura (-6.9%; 879,3 milijuna eura). Gotovo sva plaćanja za osiguranje depozita očekivana u 2020. – 100,3 milijuna eura (97,7 milijuna eura) – već su uključena u druge administrativne troškove. Amortizacija i deprecijacija iznosile su 402,0 milijuna eura (394,4 milijuna eura). Ukupno je operativni rezultat smanjen na 2.162,7 milijuna eura (-3.2%; 2.233,3 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda popravio se na 59,1% (58,6%).
Zbog neto alokacija, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata iznosio je -870,1 milijun eura ili 70 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima (neto otpuštanja u iznosu od 42,9 milijuna eura ili -4 bazna boda). Alokacija rezervacija za kredite te obveze i dana jamstva rasla je na svim ključnim tržištima. Porast alokacije rezervacija najviše je uzrokovan pogoršanjem makroekonomskih predviđanja zbog pandemije Covid-19. Pozitivan doprinos dolazi iz visokog prihoda od povrata već otpisanih kredita u Rumunjskoj. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima poboljšao se na 2,4% (2,5%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama narasla je na 95,5% (77,1%).
Ostali operativni rezultat poboljšao se na -213,6 milijuna eura (-397,2 milijuna). Troškovi godišnjih doprinosa za sanacijske fondove uključeni u ovu stavku povećali su se – osobito u Austriji – na 93,7 milijuna eura (75,3 milijuna eura). Porast bankarskih i transakcijskih poreza na 100,3 milijuna eura (90,9 milijuna eura) prvenstveno se može pripisati bankarskim nametima u Slovačkoj u iznosu od 33,8 milijuna eura (24,2 milijuna eura) koji su primijenjeni posljednji puta u prvoj polovici godine. Mađarski bankarski porez za cijelu financijsku godinu 2020. iznosio je 14,4 milijuna eura (12,6 milijun eura). U usporedivom je razdoblju ostali operativni rezultat uključivao alokaciju rezervacija u iznosu od 150,8 milijun eura za gubitke koji se očekuju nakon odluke vrhovnog suda vezano uz poslovne aktivnosti rumunjske podružnice.
Porez na prihod pao je na 264,2 milijuna eura (350,9 milijuna eura). Manjinski interesi pali su na 177,1 milijun eura (322,7 milijuna eura) zbog značajno nižeg doprinosa dohotka štedionica. Neto rezultat pripisiv vlasnicima matičnog društva iznosio je 637,1 milijun eura (-47,9%; 1.223,0 milijuna eura).
Ukupni kapital, ne uključujući instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), narastao je na 19,5 milijardi eura (19,0 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, konačni CRR) povećan je na 16,4 milijardi eura (16,3 milijardi eura), ukupna vlastita sredstva (konačna) povećana su na 22,4 milijarde eura (22,0 milijarde eura).
Dok je privremeni profit prve polovice godine uključen u navedene brojke, privremena dobit za treće tromjesečje nije. Ukupni rizik – rizikom ponderirana aktiva koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik (konačni CRR) – pao je na 116,0 milijardi eura (118,6 milijardi eura). Stopa osnovnog redovnog kapitala (konačni CET1) povećana je na 14,1% (13,7%), a stopa ukupnog kapitala na 19,3% (18,5%).
Vrijednost ukupne imovine povećana je na 272,0 milijarde eura (245,7 milijardi eura). Što se tiče aktive, gotovina i saldo gotovine su porasli, prvenstveno u Austriji, na 27,8 milijardi eura (10,7 milijardi), a krediti i potraživanja od banaka na 25,7 milijardi eura (23,1 milijardi eura). Krediti i potraživanja od klijenata narasli su na 164,5 milijardi eura (+2,6%; 160,3 milijarde eura).
Na strani pasive, depoziti banaka značajno su narasli na 26,4 milijarde eura (13,1 milijarda eura) kao rezultat povećanog refinanciranja od strane Europske središnje banke (TLTRO). Depoziti klijenata opet su rasli – posebno u Češkoj i Austriji – na 184,8 milijardi eura (+6.3%; 173,8 milijardi eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 89,0% (92,2%).
OČEKIVANJA 2020./2021.
Diljem svijeta 2020. godina obilježena je pandemijom COVID-19. Dalekosežna ekonomska i društvena ograničenja uvedena radi obuzdavanja širenja koronavirusa značajno su uzdrmala gospodarstvo. Makroekonomski pad izravna je posljedica restrikcija u javnom životu koje s, u različitoj mjeri, uvodile vlade diljem svijeta. Kako bi smanjile negativne učinke koji su ponekad bili značajni, sve zemlje usvojile su značajne pakete za pomoć koji su uključivali moratorije na kredite, garancije i prijelazno financiranje, kratkoročne sheme za pomoć u očuvanju radnih mjesta i odgode plaćanja poreza za direktna plaćanja. Središnje banke smanjile su kamatne stope, omogućile likvidnost na dosad neviđenoj razini te se odlučile na kupnju državnih i korporativnih obveznica. Regulatorna bankarska tijela smanjila su kapitalne zahtjeve i dala preporuke za pragmatičnu interpretaciju financijskog računovodstvenog standarda i odgodu isplate dividendi.
U tom kontekstu, očekuje se pad bruto domaćeg proizvoda od četiri do devet posto u Austriji te Srednjoj i Istočnoj Europi u 2020. godini. U 2021. godini očekuje se oporavak, koji neće biti linearan, ovisno o razvoju zdravstvene situacije i uvedenim administrativnim mjerama. Očekuje se smanjenje operativnog prihoda kao posljedica smanjenja ekonomskih aktivnosti. Konkretno, očekuje se da će neto prihod od kamata u 2020. godini ostati isti zbog značajnog smanjenja stopa u Češkoj, nižeg organskog rasta kreditiranja i negativnog valutnog utjecaja.
Očekuje se da će neto prihod od naknada i provizija blago pasti zbog slabije ekonomske aktivnosti. Pad rezultata neto trgovanja i fer vrijednosti prognozirana je i prije izbijanja pandemije koronavirusa s obzirom na iznimno pozitivne rezultate vrednovanja prijavljenih u 2019. godini. U tom okružju, operativni troškovi trebali bi se poboljšati u odnosu na isto razdoblje lani zbog manjih putnih troškova, ušteda uslijed povećane učinkovitosti i pozitivnog tečajnog utjecaja. U 2020. glavni će utjecaj na profit doći od troškova rizika: za cijelu godinu, očekuje se da će rezervacije za rizike iznositi od 65 do 80 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima.
Cilj je uprave Erste Groupa unaprijed anticipirati, koliko je to moguće, sve troškove rizika za koje je to opravdano s obzirom na makroekonomske podatke i buduće projekcije, razvoj rejtinga kompanija i procjenu portfelja za privatne klijente. Na temelju pretpostavke da mjere državnih potpora ostaju na snazi i opipljivog makroekonomskog oporavka, Erste Group očekuje blagi pad troškova rizika u 2021. godini. Zbog izostanka umanjenja vrijednosti goodwilla, ostali operativni rezultati trebali bi se poboljšati u 2020. u odnosu na 2019. godinu kada su ih opterećivali značajni jednokratni učinci. Porezna stopa najvjerojatnije će rasti budući da se predviđa pad profitabilnosti u zemljama s niskim poreznim stopama. Općenito gledano, očekuje se značajan pad neto profita u 2020. godini.
Očekuje se da će stopa osnovnog redovnog kapitala ostati nepromijenjena te da će ostaviti prostora za manevriranje ako dođe do pogoršanja ekonomskog razvoja. Srednjoročni je cilj Erste Groupa za stopu osnovnog redovnog kapitala i dalje 13,5%. Uprava i Nadzorni odbor Erste Groupa predlažu godišnjoj skupštini 2020., koja je zakazana za 10. studenoga 2020., isplatu novčane dividende od 0,75 EUR po dionici za financijsku godinu 2019. Isplata ovisi o regulatorima koji prilagođavaju svoje trenutne preporuke za suzdržavanje od podjele dioničarima te situaciji u kojoj nema nikakvih drugih zakonskih ograničenja na snazi koja bi zabranila takve podjele 8. veljače 2021. Najava o predloženoj dividendi za poslovnu godinu 2020. zakazana je za 26. veljače 2021., kada će biti objavljeni preliminarni rezultati za poslovnu godinu 2020.
Potencijalni rizici za smjernice su dulje trajanje koronakrize od očekivanog, utjecaj neočekivanih pojava vezano uz kamatne stope, političke ili regulatorne mjere protiv banaka te razvoj geopolitičkih i globalnih ekonomskih događaja. Uz to, pogoršanje ekonomskog okruženja može dovesti do umanjenja vrijednosti goodwilla. Erste Group je uz to izložen i pravnim rizicima koji se mogu pojaviti neovisno o ekonomskom okruženju.