Stablo nije dovoljno posaditi, treba ga i održavati. Što ga bolje održavate, bit će dugovječnije. Fran Poštenjak i Dražen Mrvoš razvili su ArboSmart – pametan sustav za učinkovito upravljanje i održavanje gradskih zelenih površina.
Splitski Marjan jedan je od simbola grada. No, zaštićena park-šuma na Marjanu našla se na udaru mediteranskog potkornjaka. Iako je prvo sušenje stabala zamijećeno u lipnju 2016., sanacija je počela tek u veljači prošle godine. Posječeno je više od 35 tisuća stabala. Pokazalo se da je cijena lošeg gospodarenja park-šumom vrlo visoka.
Splitski primjer samo je jedan primjer zanemarivanja zelenih površina u hrvatskim gradovima. A parkovi i zelene površine jedan su od pokazatelja kvaliteta života u gradovima. Tako Beč ima više od 120 četvornih metara zelenih površina po stanovniku, Amsterdam 46, a London 27. U Hrvatskoj Osijek ima 27 četvornih metara zelenih površina po stanovniku, Rijeka 18, Split 12, Zadar 10, a Zagreb samo 4 četvorna metra po stanovniku. A Europska komisija preporučuje minimalno 20 četvornih metara zelenih površina po stanovniku.
Ovi podaci pokazuju koliko je zelena infrastruktura u Hrvatskoj zanemarena. Startup ArboSmart koji su pokrenuli Fran Poštenjak i Dražen Mrvoš pokušava to promijeniti.
“Počeo sam o tome razmišljati dok sam pisao završni rad na master studiju kulture urbanog šumarstva u Engleskoj, prije otprilike četiri godine. Trebalo mi je godinu dana da posložim kockice u glavi kako bi to trebalo izgledati. Kontaktirao sam svog školskog kolegu Dražena Mrvoša koji je programer. Vjerovao sam da možemo to izvući i pokazalo se da smo uspjeli”, priča Fran.
Zanemarena zelena infrastruktura
“Općenito su zelena infrastruktura i kontrola zelenila u Hrvatskoj apstraktan pojam. Nešto što se ne primjenjuje, pogotovo ne u redovitim intervalima. Sve ovisi o financijama, a dodatan je problem ako ne prepoznajete vrijednost održavanja zelenila. No, gdje god dođete, novaca za zelenilo nema, pa ni u Americi”, razlaže Fran. A struka procjenjuje da smo mi posljednja generacije koja može nešto napraviti, a da to ima utjecaj na budućnost, dodaje.
I tako je nastao ArboSmart Cloud, web sustav namijenjen gradovima i ostalim jedinicama lokalne samouprave za učinkovito upravljanje cjelokupnom zelenom infrastrukturom.
“Upravljanje zelenom infrastrukturom sastoji se niza procesa”, tumači Fran. “Vani je to posloženo tako da se napravi dugoročna strategija i onda se prate parametri kako bi se utvrdilo ispunjava li se strategija ili ne. To znači da ljudi moraju ići na teren kako bi pregledavali u kakvom su stanju elementi zelene infrastrukture – stabla, grmovi, travnjaci, zeleni zidovi… Na temelju tih kontrolnih pregleda propisuju se mjere koje treba provesti i kada – obrezivanje, fertilizacija, daljnja dijagnostika i slično – kako bi se osigurala sigurnost korištenja prostora i da zelena infrastruktura što duže traje.”
Produžavanjem životnog vijeka infrastrukture smanjuje se u relativnom iznosu investicija koja je bila potrebna da se posadi neko stablo. “Nije svejedno hoćete li posaditi u betonsku rupu 80×80 centimetara šibu visine 1,5 metara ili ćete posaditi stablo visine 7-8 metara i opsega 35-40 centimetara koje košta nekoliko tisuća kuna. I hoćete li tom stablu osigurati dovoljnu količinu prostora za razvoj i korijen, jer time utječete na usporavanje njegova starenja i razvoja negativnih simptoma koji utječu na smanjenje koristi koju zelenilo generira u prostoru”, pojašnjava.
Održavanje je ključno
U cijeloj priči ključno je održavanje, ističe Fran, jer posljedice neodržavanja mogu biti vrlo teške, bez obzira na to je li riječ o automobilu, kući ili stablu. “Ako sadiš stablo moraš, predvidjeti sredstva za održavanje. A lakše je plaćati paušalno godišnje redovito održavanje nego mijenjati gomilu zelene infrastrukture odjednom.”
Dražen i Fran napravili su digitalni alat koji u sebi uz zeleni katastar ima ERP sustav i u kojem koriste znanstvena istraživanja svojih partnera, znanstvenika Andrewa D. Hironsa i Henrika Sjömana, kako bi pomogli ljudima da na adekvatan način upravljaju i održavaju zelenu infrastrukturu.
Doktor Henrik Sjöman radi na švedskom fakultetu za agrikulturu i kurator je u botaničkom vrtu u Upsali. Putuje po svijetu i istražuje staništa manje poznatih vrsta stabala. Bavi se prepoznavanjem vrsta koje će biti preporučljivo saditi u budućnosti, posebno u gradovima. Traže se vrste otporne na sušu, one koje zahtijevaju jako malo održavanja i nisu lomljive,
Andrew Hirons bio je Franov mentor dok je studirao u Engleskoj. Bavi se urbanim stablima i fiziologijom, odnosno zdravstvenim stanjem biljaka. “Za svaku vrstu znamo koje su joj prednosti i mane te na temelju toga proizlaze preporuke što gdje saditi i slično.”
“U Hrvatskoj postoje razni sustavi koji imaju ERP nadgradnju, ali naša prednost su automatizirani procesi i digitalizirana znanstvena istraživanja primjenjiva na globalnoj razini. To nema konkurencija ni ovdje ni vani”, kaže Fran.
Digitalizirana baza s 4500 vrsta
Kroz istraživanja svojih partnera stvorili su bazu u kojoj je više od 4500 vrsta stabala, grmova i trajnica. Napravili su i meta analizu nekoliko baza te provukli sve kroz većinu Henrikovih i Andrewovih saznanja.
“Pokrili smo veliki prostor, ali morat ćemo s klijentima analizirati povratne podatke jer je značajan je utjecaj ukupnog okoliša na štetnike i vrste. Kada imate suživot dva organizma, oni mogu biti više ili manje na uštrb jedan drugoga. Mogu biti u potpuno neutralnoj simbiozi kao što su stabla I lišajevi, a mogu biti u vrlo negativnom odnosu kao što je slučaj s nekim agresivnim truležima Taj povratni podatak moramo dobiti s lokalne razine. To nije problem na razni struke urbanog šumarstva samo u Hrvatskoj, nego i globalno”, pojašnjava Fran.
Postoje, dodaje, istraživanja provedena u SAD-u, ali to su indikacije. “Ti moraš vidjeti kakva je mikrolokacija, kakvo je stanište, kakav je sam organizam i kakav je štetnik odnosno patogeni kohabitirajući organizam. To je segment big data zbog kojeg sam vrlo sretan jer je riječ o istraživačkom dijelu koji mi je osobno važan.”
Individualni meteorološki digitalni model za svakog klijenta
Na temelju tih podataka kreira se Individual Digital Meteorological Model za svakog klijenta koji obuhvaća skup klimatskih karakteristika tog područja i na temelju toga se procjenjuje kada se određene pojave događaju – listanje, cvjetanje i slično, A na temelju toga slijede preporuke o održavanju.
Cilj je što preciznije odrediti razine tolerancije na kojima stabla mogu opstati u određenim uvjetima na temelju analize podataka s terena. “Kada budemo imali meteorološke podatke o temperaturi, padalinama, podatke o stablu i njegovu staništu, generirat ćemo dodatni fond informacija koji će nam omogućiti da doradimo baze.”
Primarni korisnici ArboSmartova rješenja su komunalna poduzeća koja se bave održavanjem zelenih površina te gradovi i općine, no Fran kaže kako je idući korak pružanje usluga rasadnicima i nizu drugih ljudi i institucija koje se bave njegom, održavanjem i planiranjem zelenila. “Želimo povezati sve u jedan sustav kako bismo mogli smanjiti troškove i održavati veću količinu zelenila.”
Interes za njihovo rješenje pokazala je engleska tvrtka koja proizvodi sustave za sadnju stabala u gradovima i ima otvorene kanale komunikacija s nizom gradova. Suradnja je uspostavljena I engleski partneri će s djelomično uključiti u daljnji razvoj IoT-ija I sličnih rješenja.
“Velika Britanija je jedno od najzahtjevnijih tržišta jer imaju tradiciju i uhodane procedure kada je riječ o održavanju zelenila. Za njih smo usporedili naš sustav s vodećim svjetskim sustavima i pokazalo smo da smo u ovom trenu vrlo komparabilni. Ono što moramo napraviti je prilagodba za englesko tržište. Moramo se uskladiti s njihovim standardima u njezi stabala, metodama procjene rizika te zakonskim okvirom za donošenje mjera za zaštitu i očuvanje stabala. Dobili smo od njih informacija da su njihovi klijenti zainteresirani za ArboSmart Cloud, ali nedostaju neki ključni detalji koje ćemo uskoro napraviti. Imamo dobro posloženu priču ili želimo to pokazati našim engleskim partnerima kako bi nas ‘pogurali’ i na tržištima izvan Velike Britanije.”
Najgori scenarij – Brexit i korona
No, problem je da Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz Europske unije. Njihovi gradovi ne mogu biti u Interreg projektima.
U Hrvatskoj je interes postojao do pandemije. “Razgovarali smo s jednim većim gradom u Istri i s jednom velikom turističkom kompanijom koji su pokazali interes i u normalnim uvjetima bi vjerojatno danas bili naši klijenti. Naprosto je loš trenutak”, kaže Fran. “Ne gajimo nade da ćemo biti prisutni u svim hrvatskim gradovima, ali nadamo se da ćemo naći 5-6 osviještenih ljudi koji će prepoznati vrijednost našeg rješenja. Ako imaš dinamičku bazu koja se obnavlja dnevno s obzirom na prilike na mikrolokaciji, onda je to dobro rješenja ako si svjestan izazova u održavanju zelenila.”
Smatra da su cijene njihovih licencija konkurentne. “Kada pričate s dionicima, primarno gradonačelnicima kojima je tema u velikoj mjeri strana, morate ih angažirati, kroz lokalne primjere pokazati benefite koje bi mogli imati. Želimo poticati ljude na održavanje i dati im mogućnost pay-as-you-grow modela. Naselje srednje kategorije treba više resursa od jednog parka, ali znamo da neće odmah ubaciti 50 tisuću elementa, nego će početi sa sto stabala, pa će povećati na tisuću. Ponudit ćemo im najnižu licenciju I gurat ćemo priču zajedno. Bitno je da ljudi prepoznaju i počnu koristiti naše rješenje.”
Imamo novi proizvod koji treba predstaviti tržištu, a najveći problem je kako pristupiti ljudima, dodaje Fran. “Kada smo prije godinu dana bili na ZICER-u, mislili smo kako je trenutak sjajan. Europski parlament donio je deklaraciju da se Europa želi usmjeriti prema borbi protiv klimatskih promjena, a naš sustav je komplementaran s prilagodbama na klimatske promjene i s ulaganjima digitalizaciju. A onda je došla korona. Pogodio nas je najgori scenarij, i Brexit i korona. Našli smo se u interesantnom vremenu i situaciji i moramo pronaći način kako isplivati iz toga. Novac nije problem, nedostaje nam edukacija tržišta i privlačenje kupaca.”
Izazov je, kaže, velik, ali to ih neće pokolebati. “Jasno nam je da trebamo izlaznu strategiju, ali dogodilo nam se i puno pozitivnih stvari i imamo niz prednosti u odnosu na neke druge sustav koji bi nam mogli konkurirati ili bi se mogli razviti”.
Networking i poznanstva
“U ovom trenutku bitan nam je network i poznanstva, a ne novac. Novac nas može ubrzati u razvoju, što je super, ali želimo se organski razviti kroz prodaju i edukaciju klijenata. Ako napravimo dobar posao u Velikoj Britaniji, idući korak bila bi Švedska, koja je također ozbiljno tržište s velikim potrebama za ovakvim sustavima. A naš sustav je već sada višejezičan.”
Što se tiče hrvatskog tržišta, Fran nije tako optimističan i u idućih godinu dana ne očekuje pozitivne pomake. “Čekamo ozbiljne klijente da možemo izaći pred investitore i čekamo otvaranje fonda HAMAG-BICRO-a za startupove.”
“Daljnji planovi su nam”, nastavlja, “napraviti prilagodbu, pridobiti klijente u Engleskoj i na temelju tih referenci povući par gradova u okruženju – u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji – razraditi korisničke slučajeve koji će se testirati na terenu kako bismo pomogli klijentima da povuku sredstva na račun inovativnosti ArboSmarta te pripremiti strategiju kako pristupiti ostalim međunarodnim tržištima, uključujući zanimljivo, ali vrlo zahtjevno tržište Emirata uz pomoć naših engleskih partnera”.
Dugoročno je cilj preklopiti se s nekim kako bi se uspostavio cjeloviti smart sustav za upravljanje svom infrastrukturom u gradovima. “Mi to ne možemo niti želimo raditi, ali želimo razviti ovaj dio u domeni zelenila kako bi netko tko napravi ovaj drugi dio zaključio da mu se više isplati povezati s nama nego razvijati taj segment samostalno. Zvuči logično, no vidjet ćemo kako će to završiti.”
Fran je na kraju još jednom poručio da o prodaji tvrtke za sada ne razmišljaju te da bi radije rastao sporije, ali organski.
Sadržaj omogućila Addiko banka
Objavio Tihomir Dokonal – 24.09.2020 u 14:59 na www.tockanai.hr