Države članice EU-a moraju pažljivo i učinkovito provoditi planove za oporavak gospodarstva kojima se podupiru uključivost i rast kako bi se oporavile od najtežih posljedica pandemije bolesti COVID-19, navodi se u novom izvješću Svjetske banke.
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za EU pod nazivom „Uključiv rast na raskrižju” („Inclusive Growth at a Crossroads”) utvrđeno je da su donošenjem dosad nezabilježenih i iznimnih javnih politika vlade i institucije EU-a ublažile najteže posljedice krize za zapošljavanje i dohodak. Međutim, pandemija je istaknula i pogoršala duboko ukorijenjene nejednakosti, zaustavivši napredak u brojnim područjima kao što su ravnopravnost spolova i konvergencija prihoda u svim državama članicama EU-a.
Uzimajući u obzir nacionalne pragove mjerene prije krize, procjenjuje se da je danas dodatnih od tri do pet milijuna ljudi u EU-u u „riziku od siromaštva”. Do ožujka 2021. više od dvije trećine kućanstava u Hrvatskoj nije imalo dostatnu štednju. Nedostatak financijskih sredstava za ublažavanje posljedica ekonomske krize bio je izraženiji kod žena, obitelji s niskim dohotkom i stanovnika ruralnih područja.
U izvješću se naglašava da učinkoviti programi oporavka mogu potaknuti napredak u zelenoj i digitalnoj tranziciji koja se provodi u cijeloj regiji. Budući da se kriza nastavlja, pravodobni programi državnih potpora i cijepljenje i dalje će biti ključni za jačanje otpornosti poduzeća, radnika i kućanstava. S obzirom na duljinu krize i njezine posljedice za najranjivije brojne su vlade odlučile produljiti potpore do kraja 2021.
„Zelena, digitalna i uključiva tranzicija moguća je ako se gospodarska politika dodatno usmjeri na reforme i ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i održivu infrastrukturu”, rekla je Gallina A. Vincelette, direktorica Svjetske banke za zemlje Europske unije.
Uz smanjenje outputa od 6,1 % u 2020., pandemija bolesti COVID-19 dovela je do najveće recesije u mirnodopskom razdoblju u EU-u. Za uključiv oporavak vlade će morati uspostaviti ciljane aktivne politike zapošljavanja. U izvješću se naglašava da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti već ranjivim radnicima kao što su mladi, samozaposleni i neformalno zaposleni. Veća je vjerojatnost da će se te skupine u svojem poslu morati prilagoditi krizi te da bi se mogle suočiti s duljim razdobljem nezaposlenosti ili neaktivnosti.
U Hrvatskoj će EU sredstva imati ključnu ulogu u podupiranju oporavka i izgradnji čvršćih temelja za veći rast u srednjoročnom razdoblju. U planu se predviđaju hrabre reforme i ulaganja kako bi se Hrvatskoj pomoglo da se oporavi od krize i uhvati u koštac s nekima od njezinih dugogodišnjih strukturnih problema, čime bi se povećao potencijal za rast i ubrzalo približavanje razine dohotka u zemlji ostatku EU-a.
Prekidi u radu tijekom pandemije nerazmjerno su jače utjecali na žene, osobito u sektorima koji se suočavaju s najtežim posljedicama krize. To je istaknuto i u Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za 2020., u kojem je utvrđeno da će se najmanje 20 % žena suočiti s poteškoćama u povratku na posao u usporedbi s 10 % muškaraca. Ženama je teže vratiti se na posao zbog sektora i zanimanja u kojima rade te zbog dodatne skrbi koju su one nerazmjerno češće morale preuzeti, što je pokazatelj sve većih nejednakosti u obiteljima. Razmišljajući o budućnosti, Hrvati, osobito žene i osobe s niskim prihodima, prilično su pesimistični u pogledu svoje financijske situacije u 2021., pri čemu najnoviji podaci pokazuju da gotovo 70 % stanovnika smatra kako njihovo cjelokupno financijsko blagostanje u 2021. neće biti bolje od prethodne godine. Stoga se čini opravdanim posebnu pažnju posvetiti tim ranjivim skupinama.
„Kako bi se ublažile posljedice krize, pažljivo ciljanu i koordiniranu potporu u obliku javnih politika trebat će pružati i kad započne oporavak, pri čemu će se mjere morati više usmjeriti na ranjiva kućanstva i održiva poduzeća. Uz to, kreatori politika morat će pronaći ravnotežu između pružanja pomoći onima kojima je najpotrebnija te povećanja produktivnosti gospodarstva i zadržavanja duga na prihvatljivim razinama”, dodala je Vincelette.
Aktivnosti Svjetske banke u regiji Europe i središnje Azije:
Dosad je Svjetska banka osigurala više od 1,7 milijardi USD za pomoć gospodarstvima u nastajanju u Europi i središnjoj Aziji u ublažavanju posljedica bolesti COVID-19. Od travnja 2020. u okviru novih hitnih projekata (programski pristup u više faza (MPA) / cjepiva) odobreno je otprilike 866 milijuna USD. Uz to, do 904 milijuna USD preusmjerava se, koristi ili stavlja na raspolaganje iz postojećih projekata i zajmova, što uključuje i dodatno financiranje, kako bi se zemljama pomoglo da odgovore na COVID-19.
Prema izvješću Svjetske banke o globalnim gospodarskim izgledima („Global Economic Prospects”) rast će u 2021. biti snažan, ali nejednak. Očekuje se da će se svjetsko gospodarstvo povećati za 5,6 %, što je najveći postotak nakon recesije u 80 godina. Oporavak je uglavnom odraz naglih skova u nekim velikim gospodarstvima.