U Europi se događaju demografske promjene. Prema podacima Eurostata, Europljani žive 3,1 godinu dulje u usporedbi s 2002. godinom.Ali se i radi dulje; u 2022. radilo se u prosjeku 36,5 godina, a u 2015. 34,9 godina. Iako je sve više ljudi u dobi od 55 i više godina među radnom snagom, istraživanja pokazuju da se stariji radnici suočavaju sa značajnim preprekama na tržištu rada.
U svom najnovijem blogu, Eurofound upozorava da se stariji radnici suočavaju s velikim izazovima, uključujući jaz između spolova, dob i stalnu potrebu za usavršavanjem. Ako se želi iskoristiti potencijal europskih demografskih promjena, potrebne su politike usmjerene na poboljšanje radnih uvjeta starijih radnika.
Postoji demografski pomak koji je zahvatio Europu: ljudi žive dulje – dodatnih 3,1 godinu u usporedbi s 2002. – i, prema tome, rade dulje – u prosjeku 36,5 godina u 2022. u usporedbi s 34,9 godina u 2015. Dok vidimo sve veći broj ljudi u dobi 55 i više godina uključeni u radnu snagu, istraživanje pokazuje da se stariji radnici suočavaju sa značajnim preprekama na tržištu rada. Kako bi se iskoristio potencijal ove demografske promjene,potrebno je poboljšati radne uvjete starijih radnika u Europi.Hrvatska ima 50,1 posto zaposlenosti za osobe od 55 do 64 godine.
Ogledni pristupi poduzeti u državama članicama kao što je Švedska imaju potencijal potaknuti sveobuhvatnija poboljšanja radnih uvjeta starijih radnika.
Švedska se ističe visokom stopom zaposlenosti ove dobne skupine, sa stopom zaposlenosti od 77,3% među 55 – 64-godišnjacima, ostavljajući daleko iza prosjeka EU od 56,2% za žene i 68,7% za muškarce. Zašto ljudi u Švedskoj rade toliko duže? Uspjeh se pripisuje čimbenicima kao što su visoka razina zadovoljstva poslom, vrednovanje vještina starijih zaposlenika i fleksibilni mirovinski programi.
Dobre prakse iz Švedske naglašavaju održivi rad, promicanje životnih i radnih uvjeta koji motiviraju ljude da se angažiraju i ostanu na poslu.
Mirovinski sustavi u Njemačkoj, Luksemburgu i Rumunjskoj olakšavaju prijenos znanja između generacija na radnom mjestu. S takvim sustavima, radnici koji su blizu dobi za umirovljenje ostaju zaposleni, ali smanjuju svoje radno opterećenje do prelaska s punog radnog vremena na punu mirovinu. Ovaj pristup omogućuje starijem osoblju da zadrži osjećaj svrhe i potiče jedinstvo među radnim generacijama.
Europska agenda vještina, dio Europskog stupa socijalnih prava, ima za cilj povećanje aktivnosti učenja za 32% za odrasle u dobi od 25 do 64 godine.
Usredotočujući se na stariju radnu snagu, Europski stup socijalnih prava nudi okvir za usmjeravanje država članica u prilagodbi tržišta rada novim potrebama kao što su digitalizacija i inovacije na radnom mjestu, istovremeno promičući pravednost i solidarnost između radnih generacija.
Na primjer Grčka i Italija aktivno rade na postizanju ovog cilja olakšavanjem mogućnosti obuke za starije radnike.Grčka vlada nudi vaučere za usavršavanje i prekvalifikaciju u industrijama s velikom potražnjom, što posebno koristi starijim radnicima da se prilagode inovacijama na radnom mjestu. Takvi vaučeri omogućuju korisnicima da biraju između raznih programa osposobljavanja u sektorima visoke potražnje, s naglaskom na digitalnim i zelenim vještinama, na primjer u informacijskoj tehnologiji. U Italiji se mogućnosti učenja i razvoja za starije radnike provode na regionalnoj i lokalnoj razini pomoću individualnih akcijskih planova koji procjenjuju potrebe za osposobljavanjem kako bi se stvorilo prilagođeno osposobljavanje i radno iskustvo za starije radnike.
Primjena njegovih načela vidljiva je, na primjer, na Malti, gdje Nacionalna udruga umirovljenika podupire nekoliko organiziranih kampova kako bi potaknuli starije radnike da dodatno usavrše svoje digitalne vještine.
Iako poslodavci posljednjih godina počinju mijenjati stavove prema zapošljavanju starijih osoba, analitičari ocjenjuju da još puno toga treba poduzeti da bi društva mogla iskoristiti veliki socijalni kapital kojim raspolažu stariji radnici.
Za Hrvatsku su izazov nepovoljna demografska kretanja, male mirovine, kronični nedostatak radne snage u svim sektorima, potreba produžetka radnog vijeka ili kao zakonska obveza ili dobrovoljna odluka.
U takvim okolnostima prije svega jedna od ključnih mjera je ulaganje u preventivne mjere, primjerene uvjete rada, ergonomska radna mjesta, dobru organizaciju rada,cjeloživotno učenje, a sve kako bi se očuvala radna sposobnost pojedinca i omogućio što duži rad.
Ova kao i druga važna pitanja biti će u fokusu na predstojećoj 24. tradicionalnoj godišnjoj nacionalnoj konferenciji s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu“, koja će se održati 4.prosinca 2024. u Zagrebu (https://skup-znr.zirs.hr/), pa je prilika za aktivno sudjelovanje poslodavaca i njihovih predstavnika, kojim prilikom mogu upoznati iskustva i pozitivnu praksu, koja je primjenjiva u njihovim radnim sredinama.
Vitomir Begović