Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavlja dio redovitoga fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se dvaput godišnje (u travnju i listopadu).
Predstavljeno listopadsko izvješće potvrđuje ranije objavljene podatke o provedbi uspješne fiskalne konsolidacije pri kojoj je, nakon tri godine uzastopnog ostvarivanja primarnog proračunskog viška (prihodi umanjeni za rashode bez troškova kamata), sada prvi put otkako se podaci prate po ESA 2010 metodologiji zabilježen i proračunski višak, što je omogućilo uspostavu trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u u posljednje tri godine.
Prema tom izvješću, suficit proračuna konsolidirane opće države iznosio je u 2017. godini 3158 milijuna kuna, odnosno 0,9% BDP-a, a istodobno je zabilježen javni dug od 283 milijarde kuna ili 77,5% BDP-a. U odnosu na travanjsku notifikaciju, deficit države za razdoblje od 2014. do 2017. minimalno je revidiran samo za 2017. godinu te je suficit bio 404 milijuna kuna ili 0,06% BDP-a veći u odnosu na podatak objavljen u travanjskoj notifikaciji. Istodobno je i iznos duga opće države minimalno povećan za pet milijuna kuna, ali je pri rastu BDP-a njegov udio u BDP-u smanjen za 0,5 postotnih bodova.
Uspješna proračunska kretanja ponajprije su rezultat gospodarskog rasta poduprtog rastom inozemne i domaće potražnje te izuzetno uspješnom turističkom sezonom, a potom i kontrolom proračunskih rashoda. U takvim su okolnostima ukupni proračunski prihodi porasli za 3,7% pod dominantnim utjecajem rasta poreznih prihoda, osobito prihoda od PDV-a koji su porasli za 6,8% i činili su 28,9% ukupnih proračunskih prihoda.
S druge strane, ukupni rashodi smanjeni su za 0,3%, na što je utjecalo i znatno smanjenje troškova kamata (za 9,7%) pri zadržavanju povijesno niske razine kamatnih stopa na domaćem i svjetskom financijskom tržištu. Dosezanje proračunskog viška poduprto je i nekim manje poželjnim kretanjima u javnim financijama, ponajprije smanjenjem investicijske aktivnosti opće države za 12,6% u odnosu na prethodnu godinu.
Prema stanju i kretanjima u javnim financijama Hrvatska je prošle godine bila uspješna u europskim okvirima pa se tako pozicionirala među 13 zemalja EU koje su zabilježile proračunski višak u 2017. godini, a s Belgijom dijeli 11. mjesto prema brzini smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u (smanjen je za 2,7 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu).
Unatoč smanjivanju relativne visine javnog duga po znatno bržoj dinamici od one tražene Maastrichtskim kriterijima, Hrvatska se i dalje nalazi među 15 europskih zemalja čiji je udio javnog duga u BDP-u viši od dozvoljenih 60%. Važno je što su pozitivni trendovi u javnim financijama i snaga fiskalne prilagodbe u prošloj godini inicirali poželjne pomake u kreditnom rejtingu zemlje koji se trenutno nalazi stupanj ispod investicijskog s prevladavajuće pozitivnim izgledima skorog povratka u investicijski rang.
Uklanjanje proračunskog manjka prošle godine stvorilo je fiskalni prostor koji je dijelom iskorišten za smanjenje poreznog opterećenja tvrtki i stanovništva, a naznake kontinuiteta dobrih fiskalnih kretanja u ovoj godini popraćene su i planiranim nastavkom porezne reforme od početka naredne godine, čime bi se nastavio i pozitivan doprinos fiskalne politike unaprjeđenju konkurentnosti zemlje. Međutim, pri sporoj provedbi strukturnih reformi, pritisku aktiviranja državnih jamstava u nerestrukturiranim sektorima te povećanim unutarnjim i vanjskim rizicima rastu izazovi za fiskalnu politiku, osobito jer se očekuje blago usporavanje gospodarskog rasta te postupan porast kamatnih stopa, a time i uvjeta zaduživanja.
Stoga ove i naredne godine ne očekujemo ostvarivanje tako povoljnih kretanja proračunskog deficita i duga opće države kao što je to bio slučaj u 2017. godini, odnosno očekujemo povratak u blagi proračunski manjak uz nastavak smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.