Povećan broj poginulih radnika na radnom mjestu

In Zdravlje
radnik

U Hrvatskoj je u posljednje tri godine povećan broj poginulih radnika na radnom mjestu, posebice u građevinarstvu, gdje se od 2018. broj ozljeda sa smrtnim ishodom povećao za čak 75 posto, pokazuju podaci Državnog inspektorata.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/u-tri-godine-povecan-broj-poginulih-radnika-na-radnom-mjestu-u-gradevinarstvu-za-cak-75-posto-1468028

Ukoliko navedenom pridodamo i probleme vezano uz COVID-19, profesionalne i druge bolesti povezane s radom,te mnogobroja druga neriješena pitanja, stanje na području zaštite zdravlja i sgurnosti na radu postaje još više zabrinjavajuće.

Izostanci s rada uslijed spriječenosti za rad ,troškovi zdravstvenog zbrinjavanja ozlijeđenih i oboljelih radnika su u porastu.Prema određenim procjenama godišnji troškovi bolovanja za poslodavce (direktni i indirektni ) iznose oko 5 milijardi kuna. Ne potvrđuje li taj podatak potrebu investiranja u primjerene uvjete rada i mjere zaštite na radu?

Brojni argumenti potvrđuju da je ulaganje u zaštitu na radu investicija a ne trošak, i zato su logične nužne promjene, poboljšanja i unapređenja uvjeta rada u radnim sredinama, podižući sigurnost na radu na višu razinu od zakonom i drugim aktima propisanog minimuma.

Vođenje smislene i odgovorne javne politike u ovom području podrazumijeva analizu stanja i problema te prijedloge njihova rješavanja kroz strategije ,programe i propise uz osiguranje potrebnih uvjeta i institucija za njihovu učinkovitu provedbu.

Na žalost Hrvatska još uvijek nakon isteka prethodnog, gotovo već 7 godine nema Nacionalni plan zaštite na radu!? Hrvatska još uvijek nema niti Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. Imala ju je za razdoblje od 2011. do 2016., a nova nije donesena. Od stupanja na snagu Zakona o zaštit na radu u kolovozu 2014. g. proteklo je više od 7 godina, a još uvijek nisu donijeta četiri važna pravilnika iz nadležnosti Ministarstva zdravstva koji se odnose na područje zaštite na radu!?

Medicina rada nije dovoljno prisutna na mjestima rada , a njena osnovna svrha je prevencija i provedba mjera specifične zdravstvene zaštite.

U 2018. godini u okviru tzv. “porezne reforme” učinjene su i izmjene Zakona o doprinosima, kojima je namjenski doprinos od 0,5 za zaštitu zdravlja na radu ukinut ,a ustvari je povećan ukupni doprinos za zdravstveno osiguranje, umjesto uvođenja modela praćenja uplata i rashoda za svakog poslovog subjekta i primjene bonusa za one poslodavce koji više ulažu u prevenciju, smanjuju izdatke za posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom.

Nadalje, početkom 2017. godine Vlada donosi Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva iz kojeg proizlaze određene izmjene Zakona o zaštiti na radu. Izašlo se s podatkom da će se uštedjeti miljardu i pol kuna na zaštiti na radu, što su neki poslodavci shvatili kao širok prostor za smanjivanje mjera sigurnosti.

Potom naknadnim izmjenama Zakona o zaštiti na radu krajem 2018. g. s danom 1. siječnja 2019. godine, bez prethodne analize i argumenata prestaje s radom nacionalna javna ustanova Zavod za unapređivanje zaštite na radu, koja je u 3,5 godine pokazala inovativnost, racionalnost i učinkovitost u radu. Proteklo razdoblje već je potvrdilo štetne posljedice takve odluke. Druge države imaju takve institucije, a Hrvatska ukida.

U drugim zemljama uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu norme ISO 45001, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore. Hrvatska treba slijediti i primijeniti tu dobru praksu.

U okviru kurikuluma obrazovnih programa u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju nužno je osigurati da budući radnici steknu potrebna znanja, vještine i kompetencije koje će im omogućiti siguran rad i očuvanje radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka.

Ostvarivanje punog radnog vijeka zahtijeva stvaranje sigurnog i zdravog radnog okruženja tijekom cijelog radnog vijeka. Uspješno produljenje karijera u velikoj mjeri ovisi o primjerenoj prilagodbi radnih mjesta i organizaciji rada, što obuhvaća radno vrijeme, dostupnost radnog mjesta i intervencije na radnom mjestu usmjerene na starije radnike, kao i ravnotežu privatnog i poslovnog života.

Učinkovito upravljanje zaštitom na radu nacionalni je interes.Danas se više nego ikad prije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika.

Zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo.Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak, već najbolja investicija.

Vizijom, programskim određenjem i organizacijskim ustrojem potrebno je zaštitu na radu odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatskog društva.

Neprijeporno je da su prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na mjestima rada ključni za očuvanje radne sposobnosti radnika, duži radni vijek , zadovoljavanje potreba tržišta rada, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ostvarivanje produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta te materijalnu sigurnost pojedinca i njegove obitelji.

Na žalost prilikom posljednjeg imenovanja vanjskih članova saborskih radnih tijela bila je prilika u rad Odbora za rad,mirovinski sustav i socijalno partnerstvo uključiti i predstavnika koji može stručno zastupati područje zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu,ali vladajući i oporba su tu priliku suglasno propustili.

U uspostavi i razvoju kulture sigurnosti na radu ključna je uloga države, njen pozitivan i proaktivan odnos, postojanje odgovarajućeg institucionalnog okvira pri čemu je važna uloga nacionalnih instituta za sigurnost i zdravlje na radu, a koji koncept je umjesto daljnjeg razvoja i jačanja Hrvatska napustila 2018.godine.Navedeno je učinjeno pod formom “reforme” Tolušć-Kuščević, zaključkom Vlade 2.8.2018..g. Iako je prethodno resorni ministar Marko Pavić, uputio stav resornog ministarstva po kojem Zavod za unapređivanje zaštirte na radu nema razloga ukidati.Uz ozostanak prethodne uobočajene procedure i uvažavanja mišljenja resora ,zaključak je pripremljen i usvojen, a kao opravdanje su navedene uštede ?!

Primjera radi, u 2019.g. trošak Vlade za promidžbu i informiranje bio je 224 miliona kuna, dok je godišnji trošak navedenog Zavoda bio manji od 1 % tog iznosa, uz osrtvarene uštede u nepune 4 godijhne od 10 miliiona kuna i ugvooren projket za financiranje iz ESF od 5 miliona kuna.Dalle, godišnji trošak ove institucije bio je 0,12 lipa mjesečno po porezniom obvezniku ili 1,20 kuna godišnje , uz konkretne pozitivne učinke za poslodavce, radnike i društvo.

Učinkovite i profesionalne institucije s najkvalitetnijim stručnim kadrovima i strateškim ciljevima grade se i razvijaju desetljećima, a ne osnivaju ili ukidaju svake tri ili četiri godine.Vrijeme je da u svim važnim područjima, posebno za rad i zdravlje radnika ,ključni utjecaj ima struka.

Zaštita na radu je jedno od važnih područja te je osobito važan proces političkog odlučivanja koji uključuje otvorenost vlasti,kvalitetnu pripremu, sagledavanje šire slike i povezanosti sa drugim područjima, procjenu učinaka, intenzivnu suradnju sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću u oblikovanju, a zatim, i provedbi usuglašene i utvrđene javne politike.

Važno je učiti iz počinjenih grešaka, a isto tako i one greške koje su iz bilo kojeg razloga učinjene što prije priznari i ispraviti,u ovom slučaju dokazujući da su život,zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa, na kojima će hrvatsko društvo uporno i dugoročno djelovati.

Samo takvim proaktivnim pristupom uz vodeću ulogu države moguće je svakog dana potvrđivati da je zaštita na radu područje od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.

Vitomir Begović

You may also read!

Predstavnici PBZ-a i Yellow Submarinea

PBZ i Intesa Sanpaolo Grupa uspješno pokrenuli inicijativu mini obveznica s društvom Yellow Submarine

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka supsidijara (ISBD) Intesa Sanpaolo Grupe, uspješno je nastupila kao jedini agent

Read More...
marija-sculac

Digitalna transformacija i pametna rješenja za grad po mjeri čovjeka

Gradovi su iznimno važni pokretači ekonomskih aktivnosti, gospodarskog rasta i napretka, ali i jedna od najkritičnijih i najzahtjevnijih karika

Read More...
Uskoro 500 tvrtki obvezno izvještavati o održivosti

Zakonske izmjene: Uskoro 500 tvrtki obvezno izvještavati o održivosti

Izmjene regulative ekskluzivno predstavljene polaznicima ESG akademije HGK Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, tzv. CSRD Direktiva, je s 1.1.2024.

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design