Vladinoj delegaciji je predstavljen proizvodni sustav Mitrovac temeljen na sinergijskoj povezanosti farme mliječnih krava, bioplinske elektrane i staklenika za proizvodnju rajčice, a taj sustav ujedno ilustrira i temeljne odrednice poslovanja Belja – proizvodnju domaće hrane i sljedivost Od polja do stola.
U sklopu radnog posjeta Istočnoj Slavoniji, Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH, zajedno s Marijom Vučković, ministricom poljoprivrede posjetio je poljoprivredni kompleks Mitrovac u Belju, koji obuhvaća farmu mliječnih krava, bioplinsku elektranu i staklenik za proizvodnju rajčica.
Vladinoj delegaciji je predstavljen proizvodni sustav Mitrovac koji se temelji na sinergijskoj povezanosti farme mliječnih krava kapaciteta 2000 grla, bioplinske elektrane od 2MWh i staklenika od 4,5 ha. Bioplinska elektrana od dijela sirovine s farme proizvodi električnu i toplinsku energiju koja se u stakleniku koristi za cjelogodišnju proizvodnju rajčice.
Poljoprivredni kompleks Mitrovac tako ilustrira i temeljne odrednice poslovanja Belja – proizvodnju domaće hrane, sljedivost Od polja do stola i održivost, koje su se u ovim izazovnim vremenima, pokazale izuzetno važnima za hrvatsko gospodarstvo.
Kao najveći poljoprivredno industrijski kompleks u Hrvatskoj, Belje ima poljoprivrednu proizvodnju koja prati sve svjetske trendove i može proizvesti dovoljne količine domaće hrane. Belje obrađuje 20.000 hektara oranica i 650 hektara vinograda, proizvodi 35 milijuna litara mlijeka godišnje te 35 posto hrvatske proizvodnje svinja i 14 posto hrvatske proizvodnje junadi.
„S poljoprivrednim potencijalom kakav ima Belje, ali i cijela Slavonija i Baranja, Hrvatska može proizvoditi dovoljne količine hrane, prije svega za svoje potrebe, ali i za izvoz. Belje sustavno ulaže u razvoj i jačanje vlastitih proizvodnih kapaciteta te kontinuirano proizvodi domaću hranu koja dolazi s naših oranica i farmi. Unatoč zahtjevnim okolnostima u kojima smo se našli, svi poljoprivredni radovi teku u skladu s planovima, a sve naše proizvodnje rade maksimalnim kapacitetima što najbolje pokazuju rezultati tvornica stočne hrane koje su u ožujku imale najveću mjesečnu proizvodnju u povijesti kompanije“ – rekao je Davor Bošnjaković, direktor Belja plus.
I Vlado Čondić Galiničić, izvršni direktor za Poslovno područje Poljoprivreda u Fortenova grupi te ujedno predsjednik grupacije za poljoprivredu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasio je kako je korona kriza pokazala važnost domaće poljoprivredne proizvodnje i na nju povezane prehrambene industrije.
„To se saznanje može iskoristiti za jačanje nacionalne poljoprivredne strategije i upravljanje resursima. Sad je potrebno ozbiljno se strukturno odrediti što želimo i možemo proizvoditi u idućem razdoblju odnosno odlučiti se za proizvode u kojima težimo samodostatnosti i u tom se smjeru razvijati. Kao država možemo proizvoditi dostatno mesa, mlijeka, žitarica… jer imamo dosta prostora, iskustva, povijesnih znanja i ljudi koji žele raditi“ rekao je Čondić Galiničić.
Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe je, između ostalog, Vladinoj delegaciji ukazao na činjenicu da je strateška odrednica Fortenova grupe da razvija regionalnu poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju domaćeg porijekla na svim tržištima na kojima radi, a u nabavci i prodaji stavlja naglasak na proizvode domaćeg porijekla, u korona krizi predstavljala jednu od ključnih poluga u sigurnosti opskrbe tržišta najvažnijim prehrambenim proizvodima.
„Posebna prednost Fortenova grupe u tome je bila njezina regionalna rasprostranjenost i suradnja, jer su, unatoč globalnoj krizi, gospodarski tokovi unutar naše regije funkcionirali“ – rekao je Peruško i dodao: „Kompanije poput Fortenova grupe mogu predvoditi jačanje ponude domaćih proizvoda na domicilnom tržištu, ali i u izvozu. Posebno to vrijedi u poljoprivredi i proizvodnji hrane, jer za to imamo sve pretpostavke – naslijeđe, visoku kvalitetu proizvoda i potrošače koji su na takve proizvode navikli i visoko ih cijene. Stoga u intenzivnijem razvoju domaće proizvodnje treba računati na još jaču domaću potrošnju, a to onda postaje i snažan doprinos očuvanju gospodarske aktivnosti i radnih mjesta u Hrvatskoj“.