Cijene nafte porasle su u petak iznad 112 dolara budući da su prekidi u opskrbi iz Libije i očekivani štrajk naftnih radnika u Norveškoj prevagnuli nad strahovanjima da bi usporavanje gospodarstva moglo smanjiti potražnju.
Na londonskom je tržištu cijena barela bila viša za 3,03 dolara nego u vrijeme jučerašnjeg zatvaranja i iznosila je 112,06 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 3,42 dolara.
Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 2,84 dolara višoj cijeni, od 108,60 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u minusu 4,02 dolara.
Jučer su raspoloženje na tržištima obilježila strahovanja da će središnje banke u nastojanju da višim kamatnim stopama obuzdaju inflaciju zakočiti gospodarski rast, a time i potražnju za naftom.
Uteg cijenama bilo je i zatvaranje pozicija trgovaca u SAD-u pred praznični vikend.
Danas se pozornost presmjerila na poremećaje u opskrbi iz Libije i najavu štrajka naftnih radnika u Norveškoj.
Libijska Nacionalna naftna korporacija (NOC) proglasla je u četvrtak višu silu u lukama Es Sider i Ras Lanuf i u naftnom polju El Feel. Viša sila već je na snazi u lukama Brega i Zueitina, priopćio je NOC.
Viša sila odnosi se na događaj koji se nije mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora i na koji ugovorne strane objektivno ne mogu utjecati, poput rata, prosvjeda i elementarnih nepogoda.
Proizvodnja je naglo pala pa se sada izvozi između 365 i 409 tisuća barela nafte dnevno, u usporedbi s 865 tisuća barela dnevno kada proizvodi u „normalnim okolnostima”, izvijestila je libijska tvrtka.
U Norveškoj je pak sindikat Lederne u četvrtak najavio da 74 radnika na Equinorovim platformama Gudrun, Oseberg South i Oseberg East 5. srpnja kreću u štrajk. To će vjerojatno zaustaviti oko četiri posto norveške proizvodnje nafte.
Proizvodnja u Ekvadoru mogla bi se pak stabilizirati budući da su vlada i čelnici domorodačkih skupina u četvrtak postigli dogovor o okončanju prosvjeda koji su doveli do zatvaranja više od polovine proizvodnje nafte. Prije krize proizvodilo Ekvador je proizvodio 500.000 barela dnevno.
U takvim su okolnostima Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) njezini saveznici, uključujući Rusiju, potvrdili plan prema kojem bi u srpnju i kolovozu trebali povećati opskrbu za 648 tisuća barela dnevno, za 200 tisuća barela više nego u lipnju.
Povećanje je skromno, a pojedine članice kartela imaju problema s realizacijom kvota zbog slabih ulaganja i kašnjenja radova na održavanju infrastrukture zbog pandemije.
Istraživanje Reutersa pokazalo je da je OPEC u lipnju proizveo 28,52 milijuna barela dnevno, za 100 tisuća barela manje nego u svibnju, prema revidiranim podacima.
Američki predsjednik Joe Biden posjetit će sredinom srpnja Bliski istok kako bi svrnuo pozornost na energetsku politiku u razdoblju snažnog rasta cijena goriva koje potpiruju inflaciju.
Biden je u četvrtak izjavio da neće prilikom tog posjeta izravno tražiti od Saudijske Arabije da proizvodi više nafte kako bi se obuzdale cijene.
OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u četvrtak stajao 115,61 dolara, što znači da je pojeftinio 2,03 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja. (H)