Razdoblja visokih vrućina postaju sve češća, duga i intenzivnija. Umor, obilno znojenje, mučnina, glavobolje, vrtoglavica, grčevi itd. Ovi uobičajeni simptomi povezani s toplinom mogu biti preteče ozbiljnijih, čak i smrtonosnih poremećaja: dehidracije, toplinskog udara.
Mnoga zanimanja zahtijevaju od zaposlenika rad u zatvorenim okruženjima s visokim temperaturama, a drugi radnici rade na otvorenom i mogu biti izloženi toplini, posebno tijekom razdoblja intenzivne vrućine. Ova toplinska okruženja mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje i povećati rizik od nesreća na radu.
Vrućina može predstavljati rizik za zaposlenike. Propisi ne definiraju rad u vrućini. Vrijednosti od 30°C za sjedeću aktivnost i 28°C za posao koji zahtijeva tjelesnu aktivnost mogu se koristiti kao referentne vrijednosti za preventivne mjere. Međutim, određene radne situacije mogu biti opasne ispod 28°C ili kontrolirane iznad 30°C jer temperatura zraka nije dovoljna za procjenu rizika povezanih s vrućim toplinskim okruženjima. Drugi parametri povezani s radnim okruženjem (vlažnost, kretanje zraka, sunčevo zračenje) i karakteristike aktivnosti (radna odjeća, fizičko opterećenje) doprinose toplinskom stresu, kao i pojedinačni parametri koji utječu na kapacitete termoregulacije (aklimatizacija,tretmani itd.). Organizacija rada i dostupni resursi također moduliraju rizik (mogućnost pauza na hladnom mjestu, pristup hladu, vodi itd.).
Zdravstveni učinci topline veći su kada se dodaju otegotni čimbenici poput težine zadatka. Toplina također povećava rizik od nesreća jer uzrokuje smanjenje budnosti i povećanje vremena reakcije. Znojenje također može učiniti ruke skliskima ili ometati vid.
Najučinkovitija prevencija sastoji se od izbjegavanja ili, ako to nije moguće, ograničavanja izloženosti toplini. Da bi se to postiglo, potrebno je djelovati na organizaciju rada (povećanje učestalosti pauza , ograničavanje fizičkog rada, rotacija poslova itd.), raspored prostorija (klimatizirani odmorišni prostori, ventilacija), odgovarajuće materijale i opremu, uključivanje stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenika poslodavaca, povjerenika radnika za zaštotu na radu , liječnika medicine rada i dr.
Toplinski valovi općenito se povezuju s porastom smrtnosti u stanovništvu. Pogođeni su radnici koji obavljaju naporne fizičke zadatke, a posebnom riziku izloženi su stariji radnici.U kontekstu zapošljavanja umirovljenika dodatnu pozornost potrebno je usmjeriti na tu kategoriju zaposlenih.
Primjera radi prema biltenu javnog zdravstva Francuske tijekom ljeta 2020., Javno zdravstvo Francuske primilo je 12 prijava o smrtonosnim nesrećama na radu koje su moguće povezane s vrućinom. U njima je sudjelovalo 11 muškaraca i jedna žena u dobi od 28 do 61 godine (srednja dob 48,5 godina). Ove smrtonosne nesreće na radu dogodile su se uglavnom na otvorenom, uključujući pet povezanih s poljoprivrednim ili šumarskim aktivnostima.
Za ljeto 2022. godine, javnom zdravstvu Francuske podneseno je sedam izvješća o smrtonosnim nesrećama na radu koje su moguće povezane s vrućinom. U tim slučajevima sudjelovali su muškarci u dobi od 39 do 54 godine (srednja dob 44 godine). Ove smrtonosne nesreće na radu dogodile su se prvenstveno u kontekstu rada na otvorenom, uključujući tri u građevinskom sektoru.
Sprječavanje rizika od topline mora se integrirati što je ranije moguće i uzeti u obzir tehničke, organizacijske i individualne dimenzije rada.
U Francuskoj je donijeta nova uredba od 27. svibnja 2025., koja se odnosi na zaštitu radnika od rizika povezanih s toplinom, a koja ima za cilj ojačati obveze poslodavaca. U Zakon o radu uvode se nove odredbe koje se odnose na sprječavanje rizika povezanih s intenzivnim toplinskim događajima, koji odgovaraju žutim, narančastim i crvenim pragovima nacionalnog sustava za praćenje vremena “toplinski val” Météo-Francea, koji za svaki odjel i na temelju lokalnih pragova ukazuje na pojavu intenzivnih ili čak žarkih toplinskih valova. Od 1. srpnja 2025., datuma stupanja na snagu uredbe, čim sustav praćenja Météo Francea prijeđe na “žutu razinu”, moraju se provesti odgovarajuće preventivne mjere. Akcijski plan koji je prethodno definirao poslodavac mora se aktivirati i za druga dva praga ekstremnim vremenskih uvjeta.
Dobar primjer je i institucionalni pristup sigurnost i zdravlju na radu.Francuska od 1947.godine ima Nacionalni institut za istraživanje i sigurnost radi sprječavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti ,kojim upravlja zajedničko vijeće poslodavaca i zaposlenika.Financira se iz Zavoda za socijalno osiguranje. Rad ove institucije strukturiran je oko četiri komplementarne misije: studije i istraživanja, stručna pomoć, osposobljavanje i informiranje. Institut koristi svoje multidisciplinarne resurse za širenje kulture prevencije u tvrtkama i ponudu alata prilagođenih raznolikosti profesionalnih rizika. Ovaj organizacijski primjer i model sustavnog pristupa prevenciji zaštiti na radu treba slijediti i Hrvatska.
Hrvatska nema zakon ili drugi propis koji određuje maksimalnu temperaturu iznad koje je zabranjeno raditi, a nedostaje i statističko praćenje.Međutim, procjena profesionalnih rizika povezanih s vrućinom mora biti dio sveobuhvatnog pristupa prevenciji. Poslodavac je dužan procjeniti rizik ,i poduzeti potrebne mjere kako bi osigurao sigurnost i zaštitio zdravlje radnika.
Sprječavanje rizika od topline mora se smatrati dijelom cjelokupnog pristupa tvrtke cjelovitoj procjeni rizika, mjerama prevencije i zaštite. Primarni cilj je ograničiti izloženost zaposlenika i prilagoditi ih zahtjevima zadataka koji se obavljaju. Navedeno uključuje djelovanje na organizaciju rada, raspored lokacija i mjesta rada, dizajn radnih situacija, obuku zaposlenika, osobna zaštitna sredstva i druge mjere.
Vitomir Begović