Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine” broj 71/14,118/14,94/18 i 96/18.), posebnu pozornost izazvale su promjene koje se odnose na obveze poslodavca kod prijavljivanja tijelu inspekcije rada događaja ozljeda na mjestu rada kao i trenutka prijavljivanja.
Odredbama Zakona temeljito je redefinirana obveza poslodavca o obavješćivanju tijela nadležnog za poslove inspekcije rada o ozljedi osobe na prostoru ili u prostoriji u kojoj poslodavac obavlja rad. Prije svega treba uočiti da je ukinut pojam „teška ozljeda“ koji je cijelo vrijeme izazivao prijepore između poslodavaca i inspekcije rada, ali i među liječnicima koji su često izbjegavali takvu kvalifikaciju.
Pojam smrtne ozljede je i dalje aktualan i smrtnom ozljedom se kao i do sada smatra svaka ozljeda koja je izazvala trenutnu smrt na mjestu događaja ili je smrt nastupila u nastavku vremena kao posljedica te ozljede. O smrtnoj ozljedi bilo koje osobe (radnik, osoba na radu, druga osoba, korisnik usluge, posjetitelj i svi drugi) nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada odmah po nastanku ozljede.
Za razliku od smrtne ozljede bilo koje osobe, obveza iz odredbe članka 65. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu odnosi se na ozljedu radnika ili osobe na radu i to u slučaju kad je toj osobi pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici. U takvom slučaju poslodavac je, obvezan obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada odmah nakon što budu ispunjeni propisani kriteriji, bez odlaganja. Dakle, propisan je krajnji rok, a poslodavac može prema svojoj prosudbi obavijest dostaviti i prije ili nakon pružanja hitne pomoći, odnosno nema štetnih posljedica za poslodavca ako obavijesti tijelo nadležno za inspekcijske poslove o nastaloj ozljedi, a ozlijeđena osoba ne bude zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi. Ovo je važno zbog toga što je poslodavac obvezan prekinuti rad na mjestu rada na kojem je došlo do ozljeđivanja iz članka 65. stavak 2. Zakona i čuvati mjesto događaja u nepromijenjenom stanju do dolaska inspektora, osim u dijelu koji je bio nužan za isključivanje izvora ozljede i pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi.
U skladu s promjenom odredbi članka 65. Zakona, promijenjene su odredbe članka 93. Zakona, odnosno nadležan inspektor rada obvezan je obaviti inspekcijski nadzor, odmah po primitku obavijesti o smrtnoj ozljedi osobe ili obavijesti o ozljedi radnika ili osobe na radu nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
U slučaju da poslodavac promijeni ili naredi drugome ili omogući nekontrolirane promjene na mjestu događaja ozljeđivanja, inspektor je obvezan podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu za kazneno djelo sprječavanja dokazivanja iz članka 306. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015 i 101/2017,118/18,126/19.).
Nadalje, usklađena je i prekršajna odredba članka 98. stavka 1. podstavka 4. Zakona, prema kojoj je nadležan inspektor obvezan izreći novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj osobi u iznosu 10.000,00 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu 1.900,00 kn, ako poslodavac nije obavijestio tijelo nadležno za inspekcijski nadzor, odmah po nastanku smrtne ozljede i ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru na kojem obavlja rad, zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
Zakonom o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/2018), odredbom članka 63. propisano je da će se smatrati da inspektoru nije omogućeno obavljanje inspekcijskog nadzora, kada fizička ili pravna osoba nije obavijestila inspektora rada o ozljedi radnika ili osobe na radu u skladu s propisima zaštite na radu odnosno kada nije sačuvala prostor, sredstva i okolnosti u stanju u kakvom su bili u trenutku događaja koji je uzrokovao ozljedu, osim promjena koje su bile nužne za sprječavanje daljnjih rizika i za spašavanje ozlijeđene osobe. Za pravnu osobu koja nije omogućila obavljanje nadzora propisana je prekršajna novčana kazna od 30.000,00 do 120.000,00 kn i za odgovornu osobu pravne osobe 3.000,00 do 20.000,00 kn, za fizičku osobu obrtnika od 20.000,00 do 80.000,00 kn, a za fizičku osobu 5.000,00 do 20.000,00 kn.
Razvidno je da su izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu osigurane jasnije obveze poslodavca u odnosu na prijavljivanje opisanog događaja ozljede te trenutka prijavljivanja takvog događaja, što bi u praksi trebalo otkloniti nedomice i izostanak odgovarajućeg postupanja.
Međutim, i nadalje ostaje najvažniji zadatak, sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu,sprječavanje ozljeda na radu ,profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom, pri čemu je uz sigurna sredstva rada od presudnog značaja djelovanje čovjeka; poslodavca, ovlaštenika, radnika ,povjerenika radnika za zaštitu na radu i stručnjaka za zaštitu na radu.
Vitomir Begović