Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac kazao je u srijedu nakon sjednice Vlade da je Ministarstvo financija revidiralo svoje makroekonomske prognoze za ovu godinu, podignuvši očekivanu stopu rasta BDP-a, ali i deficita i udjela javnog duga u BDP-u.
“Mi sad projiciramo na razini godine 2024. rast od 3,5 posto, stopu inflacije na 3,1 posto, u smislu fiskalnih pokazatelja deficit konsolidirane opće države na razini 2,6 posto i javni dug na razini 59,2 posto”, kazao je navodeći kako nastavljaju politiku smanjivanja relativnog udjela javnog duga u BDP-u.
“Nastavljamo politiku smanjivanja relativnog udjela javnog duga u BDP-u i uvjereni smo kako će on ove godine pasti ispod razine od 60 posto, što nam je jako važno s obzirom na potrebu ispunjavanja kriterija iz Maastrichta, pridržavanja fiskalnih kriterija i uvjereni smo da ćemo taj rezultat i ostvariti”, rekao je Primorac.
Ministarstvo financija tako je svojim revidiranim prognozama podiglo stopu gospodarskog rasta za 2024. na 3,5 posto, s 2,8 posto koliko je predviđeno ovogodišnjim proračunom.
Deficit konsolidirane opće države, pak, sada je projiciran na razini od 2,6 posto BDP-a za razliku od prijašnjih 1,9 posto BDP-a, a javni dug je projiciran na razini 59,2 posto, što je rast u odnosu na ranije procijenjenih 58 posto.
Prognoza stope inflacije zadržana je na istoj razini od 3,1 posto kao i prilikom donošenja proračuna za ovu godinu.
Na novinarski upit planiraju li se nove mjere radi suzbijanja inflacije, Primorac je odgovorio kako “nema što u smislu mjera” .
Podsjetio je na prognoze Europske komisije o ovogodišnjem rasta gospodarstva EU od 1 posto, eurozone od 0,8 posto, a hrvatskog od 3,3 posto, te pojasnio da u situaciji kad bilježimo višestruko veći gospodarski rast nego u EU, odnosno čak četiri puta veći gospodarski rast od prosjeka, do kojeg dolazi dominantno zbog potrošnje kućanstava i investicija, to znači da to generira i određenu potražnju, a što je potražnja na tržištu veća, to je i inflacija tvrdoglavija.
“Govorio bih neistinu kada bih rekao da smo zadovoljni sa stopom inflacije od 3,1 posto. Mi smo zadovoljni s njezinim trendom, odnosno činjenicom kako će u ovoj godini ta inflacija pasti na 3,1 posto, a iduće se smanjiti na željene razine od nešto više od 2 posto. Međutim, ta stopa inflacije je daleko manje zabrinjavajuća od onih stopa kojima smo svjedočili u studenome preklani, kada su bile dvoznamenkaste. Ovo je dovoljno zabrinjavajuće da mi tu situaciju pratimo, ali ne toliko da su potrebne neke snažne intervencionističke mjere u smislu zamrzavanja cijena i sl.”, naveo je, između ostalog Primorac.
Osvrnuvši se na rast BDP-a u prvom kvartalu za 3,9 posto, Primorac je kazao da bi struktura rasta BDP-a bila puno bolja kada bi u većoj mjeri ovisila o neto izvozu, međutim činjenica je da su ovo stope rasta koje su “prilično značajne”.
Državni zavod za statistiku (DZS), naime, objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine realno porastao 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je 13. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u posljednjem lanjskom tromjesečju, kada je rast iznosio 4,4 posto.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, brže u odnosu na 5,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 10,8 posto na godišnjoj razini, znatno više u odnosu na 6 posto u prethodnom kvartalu. S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u proteklom tromjesečju za 2 posto na godišnjoj razini.
“Sve se države u svijetu bore s gospodarskim rastom koji je u izazovnim makroekonomskim i geopolitičkim okolnostima doveden u pitanje. Mi smo do prije nekoliko mjeseci očekivali za ovu godinu kako će veliki dio EU završiti u tehničkoj recesiji, no to se na sreću nije dogodilo. Kad stavite to u globalni ili europski kontekst, to su stope rasta s kojima itekako moramo biti zadovoljni, neovisno koji su doprinosi tome. Naravno da bismo bili sretni da je veći doprinos neto izvoza, ali je činjenica da je u našim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima stopa gospodarskog rasta bila dovedena u pitanje, pa se ne može očekivati da postoji iz tih država potražnja koju bi zadovoljavao hrvatski izvoz”, konstatirao je Primorac. (H)