Pripadnici generacija x, y i z na putovanjima žele kvalitetu i doživljaj

Pripadnici x, y i z generacija komuniciraju brže i novim kanalima, mobilniji su, dobro informirani i kao turisti točno znaju što žele – kvalitetu i doživljaj, pa tome treba prilagoditi i turističku ponudu za njih, istaknuto je u srijedu na konferenciji u organizaciji Novog lista “Putovanja za generacije x, y i z”.

Generacijom x smatraju se rođeni 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, generacijom y rođeni od 80-tih do 1995., a u genaraciju z pripadaju rođeni nakon 1995.

Državni tajnik u ministarstvu turizma Frano Matušić istaknuo je na konferenciji u Opatiji da pametni telefoni postaju glavno sredstvo komunikacije, a u turizmu glavni alat za izbor putovanja i doživljaja. Smatra da se Hrvatska jako dobro nosi s tim izazovima te da će projekt Hrvatski digitalni turizam, koji se financira sredstvima EU, biti dovršen 2021., a objedinit će cijeli sektor i osnažiti turizam.

Matušić je rekao da je oko 30 posto turista u Hrvatskoj mlađe od 30 godina, da to ukazuje da je Hrvatska jako dobro vidljiva na internetskim platformama, ali da predstoji još posla kako bi bila vidljivija na svjetskoj sceni. “Bili smo na 32 mjestu po konkurentnosti u turizmu, sada smo na 27., a cilj nam je što više se približiti 20. mjestu”, kazao je Matušić.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ustvrdio je da je ova turistička godina vrlo uspješna. “Rastemo u fizičkim pokazateljima, a najvažniji će biti financijski rezultat”, rekao je dodavši da će turizam zadržati udjel od 20 posto u hrvatskom BDP-u.

Ističe da treba razmišljati kako dalje, jer ova je turistička godina bila zahtjevna, s oscilacijama tijekom godine, te je dobiven jasan signal da se mora raditi na kvaliteti i održivosti razvoja, postići sinergiju turista i domicilnog stanovništva i raditi na rastu usluga i sadržaja.

“Jedino tako i s promišljenom strategijom možemo se boriti s konkurencijom”, rekao je, napomenuvši da će i sljedeća godina biti izazovna.

Govoreći o x, y i z generacijama, rekao je da su oni informiraniji, mobilniji, češće putuju, traže određenu kvalitetu smještaja, gastronomije, prijevoza, a svima je zajedničko da traže kvalitetu. “Z generacija srasla je s digitalnim tehnologijama, do njih treba doprijeti, oni koriste Instagram, traže doživljaj i adrenalin. Da bi se do njih doprlo, trebamo biti kreativni i brzi, stoga u HTZ-u provodimo aktivnosti u tom smislu i u tom smo uspješni,” rekao je.

Po riječima Staničića, napopularnije destinacije za x, y i z generacije su Novalja, Split, Zagreb, Poreč, Umag i drugi gradovi, kojima je, kako je rekao, zajednički nazivnik festival. Oni dolaze na festivale, ali će se sutra ondje vraćati s obiteljima na odmor, dodao je ističući da je u tom smislu važna i povezanost zrakoplovima.

Vlasnik hotela Boškinac na otoku Pagu Boris Šuljić rekao je da, uz pozitivne učinke, z generacija donosi i teškoće, od komunalnog pritiska na destinaciju i ‘sile adrenalina’, da treba nalaziti nova rješenja te da Novalja u tom smislu radi dobar posao. Po njemu, ljubaznost nikad neće biti staromodna, kao i briga o okolišu.

Travel influencer Domagoj Sever kazao je da je za mlade ključan Instagram, ali i druge mreže te da je HTZ na vrijeme prepoznao važnost Instagrama. Smatra da, uz druge sadržaje, sve generacije vole prirodne ljepote i nacionalne parkove, ne samo sunce i more, i da to ne treba zaboraviti.

Predsjednik Uprave turističke kompanije Uniline Boris Žgomba kaže da nove generacije jako dobro znaju što i kada hoće, da su izuzetno informirani i sami određuju kako, kada i čime će se baviti. U njegovoj tvrtki koriste sve moguće kanale i društvene mreže kako bi došli do klijenata. Smatra da festivali nisu sve što mladi žele. Festival za njih može biti dobar motiv, ali oko toga treba kreirati ponudu, imati jasnu strategiju, rekao je.

Direktor event agencije Pepermint Tomo Ricov naglasio je da je važna suradnja institucionalog i privatnog sektora u stvaranju sadržaja. “Nekad više uspijemo u organizaciji događanja i festivala, nekad manje, ali je jasno da su uspješni kada to radi privatni sektor, a neuspješni kada to rade institucije”, zaključio je. (H)

Exit mobile version