Samo će promjene, koje se međutim provode iznimno sporo ili uopće ne, pomoći da Hrvatska u budućnosti privuče više stranih investicija, rečeno je u srijedu na konferenciji “Investicije u Hrvatskoj: potencijali i realnost”, gdje je navedeno i da osobne doznake iseljenika premašuju godišnju vrijednost stranih investicija.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić rekao je na konferenciji koju su organizirali Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj i Deloitte Hrvatska kako skromne dvije milijarde eura inozemnih ulaganja u 2017., što je neznatno više nego godinu prije, ne zadovoljavaju niti odražavaju hrvatski potencijal.
“O tome se govori godinama, a promjene su male, spore i neučinkovite”, smatra Antonić.
Ocjenjuje kako je jedan od najvećih hrvatskih problema izostanak želje za promjenom, dok se zemlje s kojima se uspoređujemo stalno mijenjaju te smatra da vlast treba uvesti mjere koje će omogućavati promjene i poticati ih.
U protekle dvije godine pokrenuto je niz inicijativa za smanjenje i ukidanje parafiskalnih nameta te da su neki učinci već vidljivi, ustvrdio je.
Po njegovu mišljenju, bude li se Hrvatska mijenjala strane bi investicije mogle bit dvostruko ili trostruko veće nego što su sada.
Govoreći o porezima, Antonić je istaknuo da jedna kuna poreznog poticaja odobrenog kroz Zakon o poticanju ulaganja generira 3,18 kuna u državnom proračunu u investicijskom ciklusu.
Kaskamo zbog mentaliteta
I predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladen Fogec slaže se kako su hrvatski potencijali veliki, ali upozorava da je stvarnost bitno drukčija.
Objašnjavajući zašto kaskamo za razvijenim zemljama, naveo je rezultate Eurostatova istraživanja o hrvatskom mentalitetu, koje je uz ostalo pokazalo da hrvatski građani dobru edukaciju uopće ne smatraju važnom i po tome su na pretposljednjem mjestu u EU, dok su po odgovorima na pitanje “Koliko je bitno teško raditi?” na posljednjem mjestu te ljestvice.
S druge strane, na vrhu su po odgovorima na pitanje “Koliko je bitno za uspjeh imati političke veze?”.
Fogec ističe da je iznimno loše što osobne doznake iz inozemstva, koji godišnje iznose oko dvije milijarde eura, premašuju vrijednost stranih investicija.
Vršiteljica dužnosti načelnice Odjela za opću pravosudnu politiku i vladavinu prava Glavne komisije za pravosuđe i potrošače EU-a Niovi Ringou, istaknula je da strani investitori najradije odabiru zemlje u kojima pravosudni sustav dobro i učinkovito funkcionira.
“Investicije su veće u državama gdje pravosudni sustav jamči vladavinu prava”, rekla je Ringou, dodavši da Europska komisije podupire države članice u poboljšavanju svojih pravosudnih sustava.
Izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović Davorin Štetner naveo je da reforme u svakoj državi počinju rezanjem troškova za poslodavce i investitore, dok je Vanja Vlak iz tvrtke Deloitte Hrvatska nabrojao probleme koji muče gospodarstvenike: od pravne nesigurnosti, čestih promjena pravila poslovanja, retroaktivnih promjena propisa, jednog od najvećih poreznih opterećenja u EU, previše parafiskalnih nameta i sl. (H)