SSSH-ov koncept Rad po mjeri čovjeka predstavlja zaokruženu definiciju šest različitih dimenzija koje čine kvalitetno radno mjesto: Rad po mjeri čovjeka je rad koji je dobro plaćen, ne ugrožava fizičko i psihičko zdravlje, omogućuje učenje i napredovanje na radnom mjestu, pruža sigurnost putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme i pokrivenosti sustavom socijalne sigurnosti, radnicima omogućuje glas na radnom mjestu uključujući slobodu sindikalnog organiziranja i djelovanja te se odvija u radno vrijeme koje svojom količinom i načinom organizacije ostavlja dovoljno prostora za privatan život i njegovo planiranje.
Radno mjesto može se smatrati kvalitetnim samo ako ispunjava sve navedene uvjete. Rad po mjeri čovjeka u svim dimenzijama kvalitete radnog mjesta vodi računa o dobrobiti radnika te demokratičnoj organizaciji svijeta rada i radne okoline.
Radno vrijeme po mjeri čovjeka
Koncept rada po mjeri čovjeka, među ostalim, podrazumijeva takvu organizaciju radnoga vremena koja radniku ostavlja dovoljno prostora za privatni život i obiteljske obveze. Pritom raspored radnog vremena mora biti najavljen radniku dovoljno unaprijed kako bi bilo moguće planirati i uskladiti poslovne i privatne planove i obveze. Radno vrijeme, njegova količina i način organizacije i sl., čine značajan dio uvjeta rada radnika, te snažno utječu na ravnotežu radnoga i privatnoga života. Tako loša organizacija radnoga vremena i nepravodobna najava promjena, poput prekovremenoga rada i sl., prečesto negativno utječu na radnikov privatni život, njegovo opće zdravstveno stanje i sposobnost rada na zdrav i siguran način.
Društveni servisi, poput brige o djeci i starijima, u Hrvatskoj nisu dovoljno pristupačni, ni teritorijalno, ni financijski, niti po kapacitetima ustanova, a organizacija njihova rada, u pravilu, nije prilagođena potrebama zaposlenih korisnika, kojima je organizirana briga o njihovoj djeci i/ili roditeljima nužna kako bi se mogli radno aktivirati i posvetiti poslu. Radno vrijeme je stoga važna tema u raspravi o kvaliteti radnih mjesta, te je jedna od ključnih dimenzija onoga što u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) nazivamo radom po mjeri čovjeka.
Istraživanje SSSH o radnom vremenu
Radi boljeg uvida u stavove radnika o radnome vremenu, njegovu rasporedu, prekovremenome radu i korištenju godišnjih odmora, SSSH je u rujnu 2019. proveo istraživanje o radnom vremenu na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika, u suradnji s agencijom Hendal i uz podršku Zaklade Friedricha Eberta.
Istraživanje predstavlja nastavak aktivnosti SSSH u bavljenju kvalitetom radnih mjesta u Hrvatskoj, s neposrednim ciljem prikupljanja empirijskih podataka i stavova radnika koji govore o potrebi unapređivanja kulture radnog vremena u Hrvatskoj.
Glavni nalazi istraživanja govore o potrebi unapređivanja zakonskog okvira i bilateralnog socijalnog dijaloga i nadzora, pogotovo u pogledu organizacije radnog vremena i prekovremenog rada.
Neki od glavnih nalaza su sljedeći:
Istraživanje ukazuje i znatno bolju organizaciju radnog vremena i poznavanje propisa o radnom vremenu kod poslodavaca kod kojih je aktivan sindikat.
Ovi podaci potvrđuju koliko je pitanje radnoga vremena bitno u raspravi o kvaliteti radnoga mjesta, te o ulozi sindikata kao interesne organizacije radnika koja utječe na javne politike, odnosno sklapa kolektivne ugovore kojima se uređuju uvjeti za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su sigurnost, zdravlje, pravednost i sl., odnosno pravo svakoga da i na radnome mjestu bude čovjekom.
Zahtjevi i preporuke SSSH
Radno vrijeme po mjeri čovjeka strateški je prioritet Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u aktualnom mandatnom razdoblju, te je SSSH utvrdio niz zahtjeva i preporuka na tom području, uzimajući u obzir utjecaj organizacije radnog vremena na sigurnost i zdravlje radnika i na usklađivanje poslovnog i privatnog života, a u skladu s općim načelom po kojem rad treba prilagoditi radniku. Utvrđujući zahtjeve i preporuke, SSSH je uzeo u obzir nedorečenost hrvatskih propisa i proširenu praksu njihova nepoštivanja, te osobito izostanak kvalitetnog i sveobuhvatnog nadzora.
SSSH među ostalim traži stvaranje okruženja poticajnog za kolektivno pregovaranje, fleksibilnije radno vrijeme na inicijativu radnika, a mogućnost veće fleksibilnosti od interesa za poslodavce samo kolektivnim ugovorom a ne propisom, te davanje javnih ovlasti sindikatu – potpisniku proširenog kolektivnog ugovora da nadzire njegovu primjenu kod poslodavaca koje taj kolektivni ugovor obvezuje a kod kojih ne djeluje sindikat-potpisnik.
I Inspekcija rada treba ojačati svoje kapacitete po pitanju broja inspektora, edukacije, ovlasti, nadzora nad provedbom kolektivnog ugovora i dr. jer njezina potkapacitiranost dodatno ohrabruje poslodavce na kršenje propisa.
Zahtjevi i preporuke SSSH formulirani su nakon niza održanih rasprava s predstavnicima i članovima sindikata te radnicima, stručnjacima i šire, a temeljeni su i na rezultatima neovisnog istraživanja što ga je provela agencija za istraživanje tržišta Hendal, uz potporu Zaklade Friedricha Eberta.