Europa kreće u reguliranje umjetne inteligencije (AI) pooštravanjem sigurnosnih standarda za chatbotove i nametanjem regulatornog okvira za programere i proizvođače koji žele poslovati na njenom tržištu, ali i u izazovu na globalnom tržištu gdje su SAD i Kina pustile tehnološkom napretku na volju, piše European Newsroom (enr).
Chatbotovi, prepoznavanje lica i autonomna vozila – umjetna inteligencija nudi nebrojene mogućnosti, kaže se u analizi u kojoj su surađivali autori iz Hine, AFP-a, ANSA-e, BTA, EFE, FENA-e i DPA-a.
Dok zagovornici AI-a predviđaju brz rast inovacija, a kritičari se boje nepredvidivih negativnih učinaka na društvo, zakonodavci u EU-u traže srednji put, navodi se.
Europska komisija je prije dvije godine predložila novi skup pravila – Zakon o umjetnoj inteligenciji, o kojem se trenutno pregovara u Bruxellesu i trebao bi biti prvi pravni okvir za pravilnik o AI-ju.
Političke skupine u Europskom parlamentu su 28. travnja postigle privremeni dogovor o pravilniku EU-a o umjetnoj inteligenciji, koji se uglavnom fokusira na takozvane “temeljne modele”, primarne građevne blokove znanja koji služe kao temelj za tehnologije umjetne inteligencije.
Zakonodavci EU-a žele da ti elementi budu rigorozno dizajnirani i razvijeni u skladu sa zakonima EU-a i temeljnim pravima, uključujući slobodu izražavanja.
Tekst koji se temelji na neformalnom sporazumu mora na glasovanje u parlamentarnom odboru za unutarnje tržište 11. svibnja. Europski parlament bi na svojoj plenarnoj sjednici u lipnju trebao usvojiti svoje pregovaračko stajalište, nakon čega slijede pregovori s Vijećem EU-a o konačnom tekstu zakona.
Beskrajne mogućnosti naspram nepredvidivih rizika
Voditeljica za ljudske resurse njemačke softverske tvrtke SAP Sabine Bendiek ocjenjuje da umjetna inteligencija može enormno poboljšati produktivnost i biti potpora ljudima. Primjerice, iznimno monotone zadaće koje se ponavljaju može preuzeti AI.
“Naši se zaposlenici tada mogu doista usredotočiti na ono u čemu su ljudi jaki: kreativnost i sposobnost da se rezultati procijene iz druge perspektive i da se provedu u skladu s time”, kazala je.
No, što je s trenutnim i budućim razvojem koji se temelji na algoritmima i umjetnoj inteligenciji? Što je s ChatGTP-om i autonomnim automobilima? Što je, napokon, s rizikom da bi se AI mogao rabiti za širenje dezinformacija? Neki u EU-u pozivaju na globalni summit o opasnostima umjetne inteligencije.
Prošli je mjesec njemački ministar za digitalnu infrastrukturu Volker Wissing pozvao na brzo stvaranje europskoga pravnog okvira za AI.
“Moramo mudro reagirati i razumno regulirati umjetnu inteligenciju, prije nego bude prekasno. Ovo više ne smije trajati godinama”, rekao je Wissing za njemački Bild am Sonntag.
Glasnogovornica njemačkog ministarstva unutarnjih poslova izjavila je za dnevnik Handelsblatt da je “ključno uspostaviti ravnotežu između otvorenosti prema inovacijama i jasnog pravnog okvira koji definira standarde za pouzdanu umjetnu inteligenciju”.
AI kao nuklearna energija
“Regulativa umjetne inteligencije na vrlo je niskoj razini i njezino ubrzanje mora biti maksimizirano”, rekao je Dobroslav Dimitrov, predsjednik Bugarske udruge softverskih tvrtki i Bugarske udruge poslodavaca za inovativne tehnologije. Prema njegovom mišljenju, inicijativa definitivno kasni.
AI je usporedio s nuklearnom energijom.
“Može pokrenuti cijeli planet, ali ga može i uništiti ako se koristi u destruktivne svrhe. Isto vrijedi i za umjetnu inteligenciju“, rekao je.
Talijanski ministar za gospodarski razvoj Adolfo Urso izjavio je da treba razviti nove propise kako bi se bolje definirao odnos između ljudi i strojeva, jer se čini da su strojevi po prvi puta u prednosti.
Kontrola ChatGPT-a ubrzava zakonodavstvo AI
Podsjetivši na slučaj chatbota ChatGPT, koji je Italija privremeno zabranila u ožujku i ponovno učinila dostupnim krajem travnja, Urso je naglasio da je “pokazao zamke u sektoru koji još uvijek treba strogu regulaciju”.
Dodao je da je privremeno ograničenje ChatGPT-a “potaknulo višu razine zaštite za korisnike”.
Početkom prošlog mjeseca francuski ministar za digitalnu tranziciju Jean-Noël Barrot, rekao je da ChatGPT nije u skladu s Općom direktivom EU o zaštiti podataka (GDPR), ali da je bolje “postaviti ga u okvir” nego zabraniti. Sredinom travnja francusko nacionalno povjerenstvo za informatiku i slobodu (CNIL) odlučilo je pokrenuti istragu o pet pritužbi protiv chatbota.
Europski odbor za zaštitu podataka, koji je ekvivalent CNIL-u na europskoj razini u raznim državama članicama i odgovoran je za koordinaciju nadležnih tijela, najavio je stvaranje radne skupine za promicanje europske suradnje o toj temi.
Primjena AI u radnoj snazi
Talijanski ministar Urso je nedavno izjavio da je sektor umjetne inteligencije u Italiji, primjerice, u samo jednoj godini porastao 32 posto, na ukupnu vrijednost od 500 milijuna eura. Taj je sektor “sada središnji za razvojne programe kompanija svih veličina koje ulažu u inteligentnu obradu podataka, jezičnu umjetnu inteligenciju i računalni vid”, rekao je.
U Španjolskoj, umjetna inteligencija koristi se u osam posto kompanija s više od 10 zaposlenih. Prema podacima za 2021. godinu koje je objavio statistički ured EU-a Eurostat, ta brojka odgovara europskom prosjeku.
Prema studiji španjolske multinacionalne financijske tvrtke Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (BBVA) iz 2022. godine, proizvodni procesi, marketinške i prodajne strategije, kibernetička sigurnost i organizacija procesa upravljanja, glavne su primjene umjetne inteligencije u španjolskim tvrtkama.
Hrvatska među osnivačima europskoga AI foruma
Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI), osnovana je u prosincu 2019. CroAI navodi da nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih mogućnosti za razvoj umjetne inteligencije usmjerene na čovjeka kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini. CroAI je jedan od suorganizatora i suosnivača The European AI Foruma, inicijative koja je pokrenuta u lipnju 2020. godine, zadnji dan hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Europski forum za umjetnu inteligenciju pretvorio se u mrežu udruga koje žele osigurati da startupi i inovatori u državama članicama imaju glas kada je u pitanju izgradnja regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju.
CroAI okuplja vodeće tvrtke i startupe u području umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Prema podacima te udruge, zaključno s 2022. u Hrvatskoj više od 130 startupova razvija i traži primjenu umjetne inteligencije.
Ti startupi predstavljaju prvu skupinu tvrtki koje se izravno bave umjetnom inteligencijom ili za to imaju posebne odjele. U drugoj skupini su »early adopters«, odnosno tradicionalne tvrtke poput telekoma, banaka ili odvjetničkih društava, marketinških agencija i sve je više onih koji na neki način primjenjuju umjetnu inteligenciju u svom radu. Treća skupina je svojevrsni ekosustav, odnosno fakulteti, sveučilišta, mediji, koji svi na neki način pridonose znanju o umjetnoj inteligenciji.
Izvršna direktorica CroAI-a Martina Silov u nedavnom je intervjuu za riječki Novi list rekla da je prije tri godine u Hrvatskoj bilo 220 tvrtki u sve tri kategorije, a prema zadnjim podacima iz listopada prošle godine taj broj je narastao na oko 440.
“To su jako dobre brojke koje Hrvatsku pozicioniraju kao dobro mjesto za razvoj rješenja umjetne inteligencije. Možemo reći izravnije: Hrvatska je relevantna na europskoj sceni umjetne inteligencije”, rekla je Silov.
I dok se hrvatski ekosustav razvija bez uplitanja države, u Hrvatskoj još uvijek nema vidljivih pomaka u definiranju i donošenju kvalitetne strategije i politike razvoja umjetne inteligencije.
Europa kao globalni AI igrač
Bugarski privremeni ministar za gospodarstvo i inovacije, Aleksander Pulev, nedavno je primijetio da bi Bugarska mogla postati regionalno središte za protok digitalnih informacija iz Azije. Nadalje, rekao je da su Bugarska i američka vlada potpisale deklaraciju usmjerenu na poboljšanje kvalitete bugarske digitalne infrastrukture s naglaskom na kibernetičku sigurnost.
Predsjednik fondacije “Društvo zajedničkih vrijednosti” u BiH Zlatko Lagumdžija ukazao je na važnost integriranja digitalne transformacije EU, koja ne bi trebala biti ograničena na zemlje članice EU-a, već uključivati na istim principima i projektima susjedne zemlje poput zemalja zapadnog Balkana.
Govoreći na konferenciji u britanskom Cambridgeu, Lagumdžija je istaknuo da samo na taj način EU može pokazati da ima kapacitet voditi takve procese na globalnoj razini, zajedno sa zemljama poput SAD-a i Japana.
(Sadržaj ovog članka temelji se na izvješćima dopisnika koji sudjeluju u enr projektu.) (H)