Vlada je sa sjednice održane u srijedu, na svoju prvu godišnjicu, u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Cilj toga zakona je zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana trgovaca, odnosno uređenje tržišta i sankcioniranje nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače.
Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, kazala je kako se zakonskim se prijedlogom uz ostalo predviđa da se trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna godišnje, zabrani korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom bili bi i drugi u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. To znači da bi se zakon odnosio na više od 90 posto subjekata u sektoru trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
Predloženi zakon na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi stavlja 25 raznih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje na police, kao i primjerice zabranu prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji, uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost.
Među najtežim povredama zakona je prodaja proizvoda ispod proizvodne cijene, za što je predviđena kazna od 5 milijuna kuna za pravnu te 2,5 milijuna kuna za fizičku osobu.
“Ne” Mostovom prijedlogu zakona o HNB-u
Na dnevnom redu sjednice Vlade bilo je i očitovanje na izmjene i dopune Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci koje je predložio saborski Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista. U njemu se, uz ostalo, predlagalo da u središnjoj banci osim neovisnog revizora, reviziju može provoditi i Državni ured za reviziju, da HNB Saboru uz godišnje izvješće podnosi i polugodišnju informaciju te da se trajanje mandata članovima Savjeta HNB-a ograniči na najviše na dva šestogodišnja mandata.
Iz Vlade taj zakonski prijedlog ne podržavaju, a ministar financija Zdravko Marić je pojasnio da prijedlog nije u cijelosti uzeo u obzir mišljenje Europske središnje banke (ECB) iz listopada prošle godine, a s obzirom da se Hrvatska kao članica EU u zakonodavnim izmjenama koje se odnose na poslove iz djelokruga ECB-a mora savjetovati s tom institucijom.
Odbijen i prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić je kazao kako će njegovo ministarstvo pripremiti cjelovitije rješenje za ovo područje.
Prihvaćen je, pak, prijedlog izmjena u zakonu o sigurnosti prometa na cestama, koji je predložio koalicijski partner HNS, a odnosi se na obvezu biciklista da nose reflektirajuće prsluke ili drugu opremu na svim, a ne samo javnim cestama.
Među ostalim, Vlada je Caritasu Križevačke eparhije odobrila jednokratnu pomoć donacijom hrane (tjestenine, konzervi, ulja, sira, riže, brašna i sl.) iz robnih zaliha za pomoć ugroženom i siromašnom stanovništvu u vrijednosti 3,7 milijuna kuna, koju će Križevačka eparhija podijeliti i s drugim vjerskim zajednicama.
Gradu Rabu je dana suglasnost za zaduženje kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 13 milijuna kuna na deset godina, za financiranje izgradnje Radne zone Mišnjak.
Donesene su i odluke o donošenju urbanističkih planova uređenja državnog značaja Vršna zona i Skijaški kompleks na Medvednici. (H)