Iznenađujuće snažan oporavak u prvoj polovici ove godine potaknuo je gospodarsku aktivnost u tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, pa se trenutačno predviđa da će gospodarstvo te regije u 2021. zabilježiti rast veći od očekivanih 5,5 posto, stoji u danas objavljenom najnovijem izdanju izvješća Svjetske banke Europe and Central Asia Economic Update. Snažan oporavak zabilježilo je i hrvatsko gospodarstvo, pri čemu se rast BDP-a u 2021. trenutačno procjenjuje na 7,6 posto.
Taj uzlet u regiji uvelike je potaknut snažnim oporavkom izvoza u prvoj polovici tekuće godine slijedom ponovnog buđenja aktivnosti u eurozoni i naglog rasta cijena sirovina, kao i jačanjem domaće potražnje uslijed kampanja cijepljenja i paketa potpore. Međutim, taj zamah izvoza mogao bi jenjati jer i u svijetu i u regiji svjedočimo širenju zaraznijih sojeva koronavirusa, što sputava i oporavak regionalne domaće potražnje.
Rast BDP-a u Hrvatskoj široko je rasprostranjen, a takvom su kretanju doprinijele sve komponente agregatne potražnje. Na ruku mu idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uvjeti na tržištu rada. Snažna gospodarska aktivnost nastavila se i u trećem tromjesečju jer se turistički sektor oporavljao kudikamo brže nego što se prvobitno očekivalo.
Prema predviđanjima, regionalni rast u 2022. trebao bi dosegnuti umjerenih 3,4 posto jer se vanjska potražnja i cijene sirovina stabiliziraju, a ukidaju se i potpore za ublažavanje posljedica pandemije. Budućnost je i dalje izrazito neizvjesna s obzirom na nastavak pandemije, osobito u svjetlu nejednakosti u pristupu cjepivima i oklijevanja oko cijepljenja. Oporavak regije Europe i središnje Azije popraćen je ubrzanom inflacijom te je i nadalje izložen financijskom stresu koji bi mogao izazvati iznenadno pooštravanje uvjeta vanjskog financiranja ili nagli porast neizvjesnosti u pogledu politika i geopolitičkih napetosti. Kad je riječ o Hrvatskoj, ostane li epidemiološka situacija više-manje povoljna, a mjere socijalnog distanciranja ograničene, očekuje se da će se snažan i široko rasprostranjen rast nastaviti i u razdoblju 2022.–2023.
„Pandemija i nadalje oblikuje gospodarsku budućnost Europe i središnje Azije. Međutim, kako stope procijepljenosti u regiji rastu, donositelji politika sad se mogu usredotočiti na to da oporavak od pandemije bude uključiv, otporan i održiv. Stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje će ići na ruku poduzetništvu i podržavati dinamičnost privatnog sektora važno je za dugoročan rast”, izjavila je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.
U posebnoj analizi „Tržišno natjecanje i oporavka poduzeća nakon pandemije bolesti COVID-19“, u kojoj su korišteni podaci iz istraživanja što ih je Svjetska banka provela među poduzećima (Enterpise Surveys) i njezinih istraživanja poslovnog pulsa (Business Pulse Surveys), ustanovljeno je da je pandemija imala duboke i raznovrsne posljedice po poduzeća. Prosječno gledano, poduzeća u regiji zabilježila su znatan pad mjesečnih prihoda od prodaje i broja zaposlenih na puno radno vrijeme. U svibnju ove godine jedno od četiri poduzeća predviđalo je da će u idućih šest mjeseci kasniti s podmirenjem dospjelih obveza, a manje i mlađe tvrtke te one na čijem su čelu žene još nisu bilježile nikakav oporavak prihoda od prodaje otkako su na početku krize doživjeli pad.
Za mnoga poduzeća krize mogu biti pogubne, ali često imaju i pozitivnu stranu utoliko što se sredstva s manje produktivnih tvrtki preraspodjeljuju na one produktivnije. Primjeri koji to dokazuju postoje i u Europi i središnjoj Aziji, osobito u zemljama s konkurentnijim tržištima. Naime, poduzeća koja je prije krize krasila visoka produktivnost rada zabilježila su znatno manji pad prihoda od prodaje i broja zaposlenih od onih čija je produktivnost rada prije krize bila niska. Isto tako, bilo je izglednije da će se produktivnija poduzeća bolje prilagoditi krizi povećanjem internetske aktivnosti i rada na daljinu.
„Tržišno natjecanje ima važnu ulogu jer je povezano s dinamičnošću, potiče tvrtke na inoviranje, učinkovitija poduzeća prisiljava na ulazak na tržište i rast, dok onim manje učinkovitijima olakšava izlazak s tržišta”, istaknula je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „U zemljama s konkurentnijim tržištima i snažnijim politikama zaštite tržišnog natjecanja, ta preraspodjela u korist produktivnijih poduzeća bila je još izraženija.”
Mnoge vlade provele su sveobuhvatne programe potpore kako bi se žurno suočile s gospodarskim implikacijama krize. Tim programima pružena je trenutna pomoć koja je poduzeća i radnike zaštitila od najtežih posljedica. Premda se obuhvat mjera državne potpore uvelike razlikovao od jedne zemlje do druge, prosječno 50 posto poduzeća navodi da je dobilo neki oblik državne potpore kao odgovor na gospodarske posljedice pandemije. U Hrvatskoj su pozamašnim paketom fiskalnih potpora i uvođenjem odgode plaćanja kredita sačuvana radna mjesta, a spriječeni su i veći pad gospodarstva i porast siromaštva.
Sveukupno gledano, provedena istraživanja pokazuju da je primanje potpora bilo izglednije među manje produktivnim poduzećima, da je potpora u obliku odgode plaćanja i poreznih olakšica bila izglednija među većim poduzećima nego li u onim manjima i da su mjere potpore odobravane poduzećima bez obzira na njihovu razinu inovacija prije krize. U Hrvatskoj je među malim i srednjim poduzećima bilo najviše primatelja potpore za očuvanje radnih mjesta, dok su se veća poduzeća više oslanjanja na odgode plaćanja kredita, jamstva i nove kredite.
Kako gospodarstva ulaze u fazu oporavka, bit će važno da donositelji politika u svim zemljama krenu s postupnim ukidanjem sveobuhvatnih mjera potpore čim to bude moguće i usredotoče se na promicanje konkurentnog poslovnog okruženja koje je presudno za snažan oporavak, otpornost na buduće krize i dugoročan gospodarski rast.
Većina zemalja Europe i središnje Azije u mogućnosti je unaprijediti i institucionalni okvir i provedbu propisa radi stvaranja snažnog konkurentnog okruženja, što uključuje i reforme politika u cilju učinkovitijeg rješavanja nesolventnosti i sporova, lakšeg ulaska novih tvrtki na tržište i jačanja kapaciteta financijskog sektora za kreditiranje gospodarstva.