Snažno operativno poslovanje i dobro upravljanje rizicima obilježili prvu polovicu godine

In Bankarstvo
Erste

Erste Group Bank AG je u prvoj polovici 2023. godine ostvario operativni rezultat od 2,7 milijardi eura. Rast od 44,5 % u odnosu na usporedno razdoblje prošle godine ostvaren je zahvaljujući povoljnim kretanjima u svim prihodovnim komponentama, uključujući neto rezultat trgovanja i neto prihod od kamata. Neto dobit Erste Groupa iznosila je 1,49 milijardi eura (1,14 milijardi eura u prvoj polovici 2022.). Omjer troškova i prihoda poboljšan je na 47,9% (u odnosu na 55,1 %). Volumen kredita klijentima u prvoj polovici godine porastao je za 1,4 % na 204,9 milijardi eura, uz oko miljardu eura novih zelenih kredita tijekom izvještajnog razdoblja. Depoziti su povećani za 7,6 % na 241,1 milijardi eura. Unatoč izazovnom okruženju na tržištu dionica, broj štednih računa s ulaganjem u vrijednosnice povećan je za 18,3 % na godišnjoj razini te je prvi put prešao brojku od jednog milijuna.

„Gospodarstva srednje i istočne Europe vratit će se solidnim stopama rasta već iduće godine. Zahvaljujući snažnoj poziciji naše banke možemo i hoćemo podržati gospodarstva naše regije dok napreduju prema održivijoj budućnosti. Međutim, osim financiranja postoji i potreba za pratećim strukturnim mjerama, kao što su uklanjanje birokratskih prepreka pristupu subvencijama i postizanje napretka u implementaciji Europske unije tržišta kapitala“, izjavio je Willi Cernko, glavni izvršni direktor Erste Groupa.

„Uspjeli smo ostvariti izvrstan operativni rezultat u prvoj polovici ove godine. Snažno smo kapitalizirani, uspješno slijedimo naš poslovni model širokog opsega, a situaciju s rizicima držimo pod kontrolom. Ovako snažni rezultati omogućuju nam provedbu važnih strateških ulaganja kojima ćemo proširiti poziciju Erste Groupa kao inovatora i tržišnog lidera“, izjavio je Stefan Dörfler, glavni financijski direktor Erste Groupa.

Tržišno okruženje kamatnih stopa i neto prihod od trgovanja glavni pokretači na prihodovnoj strani
Neto prihod od kamata znatno je povećan na 3.561,1 milijuna eura (+25,5 %; 2.837,0 milijuna eura) zahvaljujući višim kamatnim stopama na tržištu te većem volumenu kredita, uz najizraženiji rast u Austriji. Neto prihod od naknada i provizija povećan je na 1.274,7 milijuna eura (+4,9 %; 1.214,9 milijuna eura). Rast je zabilježen na gotovo svim ključnim tržištima, osobito u uslugama platnog prometa, ali i u upravljanju imovinom. Neto rezultat trgovanja poboljšan je na 270,4 milijuna eura (-532,5 milijuna eura); stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka smanjena je na -63,8 milijuna eura (516,8 milijuna eura). Kretanja ovih dviju stavki uglavnom se mogu pripisati učincima vrednovanja. Operativni prihodi povećani su na 5.161,1 milijuna eura (+24.5 %; 4.146,7 milijuna eura).

Poboljšani omjer troškova i prihoda na temelju povećanog operativnog rezultata
Opći administrativni troškovi porasli su za 8,2 % na 2.472,2 milijuna eura (u odnosu na 2.285,4 milijuna eura). Troškovi zaposlenih porasli su 12,7 %, s 1.294,7 milijuna eura na 1.459,1 milijuna eura uslijed povećanja plaća i jednokratnih isplata za umirovljenje. Broj zaposlenih u Erste Groupu ostao je gotovo nepromijenjen u prvoj polovici godine i iznosio je 45.667 FTE (+0,4% od početka godine). Porast ostalih administrativnih troškova na 738,2 milijuna eura (+2,9 %; 717,7 milijuna eura) prvenstveno je posljedica većih IT te uredskih troškova. Doprinosi za sustave osiguranja depozita uključeni u ostale administrativne troškove – koji su već objavljeni unaprijed za cijelu 2023. godinu – smanjeni su na 114,3 milijuna eura (156,7 milijuna eura). U prvoj polovici 2022. godine slučaj osiguranja depozita Sberbanka u Europi rezultirao je većim troškovima u Mađarskoj. Amortizacija i deprecijacija povećane su za 0,7 %, sa 273.0 milijuna eura na 274,9 milijuna eura. Općenito, operativni rezultat značajno je poboljšan, za +44,5 %, sa 1.861,3 milijuna eura na 2.688,9 milijuna eura. Omjer troškova i prihoda poboljšan je s 55,1% na 47,9%.

Omjer nenaplativih kredita i dalje na povijesno niskoj razini
Rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata iznosio je 28,9 milijuna eura ili 3 bazna boda prosječnih bruto kredita klijentima (u odnosu na 26,0 milijuna eura ili 3 bazna boda). Pozitivan doprinos ostvaren je iz smanjenja neto rezervacija za obveze i jamstva, kao i iz prihoda od povrata već otpisanih kredita, u oba slučaja posebice u Austriji. U prvoj polovici godine nije bilo ni ažuriranja pokazatelja budućih gospodarskih kretanja, niti bilo kakve primjene preklapanja faza. Ukupno, rezervacije za rizike poslovanja izazvane krizom ostale su nepromijenjene na približno 900 milijuna eura krajem ožujka. Omjer nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima ostao je na stabilnih 2,0 % (2,0%). Omjer pokrivenosti nenaplativih kredita (bez kolaterala) porastao je na 96,7 % (94,6 %).

Rast neto dobiti potaknut operativnim rezultatom i otpuštanjem rezervacija za rizike
Ostali operativni rezultat iznosio je -283,1 milijuna eura (u odnosu na -199,2 milijuna eura). Troškovi godišnjih doprinosa sanacijskim fondovima koji su već uključeni u ovu stavku za cijelu 2023. godinu smanjeni su, najviše u Austriji i Češkoj, na 113,7 milijuna eura (139,0 milijuna eura). Bankarski porezi, koji se trenutno plaćaju na dva ključna tržišta, porasli su sa 110,9 milijuna eura na 121,1 milijun eura. Od toga je u Mađarskoj naplaćeno 101,2 milijuna eura: osim redovnog bankarskog poreza u iznosu od 16,5 milijuna eura (17,7 milijuna eura), knjižen je i porez na ekstradobit u iznosu od 47,9 milijuna eura (49,9 milijuna eura) na temelju neto prihoda iz prethodne godine (oba poreza plaćena unaprijed za cijelu godinu 2023.). Mađarski porez na transakcije u prvoj je polovici godine iznosio 35,6 milijuna eura (27,0 milijuna eura). U Austriji je bankarski porez iznosio 19,8 milijuna eura (16,3 milijuna eura). Osim toga, na ostale operativne rezultate negativno su utjecali učinci vrednovanja.

Porezi na dohodak iznosili su 438,6 milijuna eura (u odnosu na 315,2 milijuna eura). Porast manjinskih interesa s 207,0 milijuna eura na 508,1 milijuna eura može se pripisati značajno boljim rezultatima štedionica, uglavnom zbog većeg neto prihoda od kamata. Neto rezultat koji se može pripisati vlasnicima matičnog društva porastao je na 1.489,9 milijuna eura (u odnosu na 1.137,0 milijuna eura) uslijed snažnog operativnog rezultata i neto smanjenja rezervacija za rizike.

Snažne razine kapitala
Ukupni vlasnički kapital koji ne uključuje instrumente dodatnog osnovnog kapitala porastao je s 23,1 milijarde eura na 24,5 milijarde eura. Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja u skladu s Uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR), redovni osnovni kapital (CET1, konačni) porastao je s 20,4 milijardi eura na 22,0 milijarde eura, a ukupna vlastita sredstva (konačna) s 26,2 milijarde eura na 28,1 milijardu eura). Dobit ostvarena u prvoj polovici godine nije uključena u navedene brojke. Ukupni rizik (imovina ponderirana rizikom, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik, CRR konačni) porastao je sa 143,9 milijardi eura na 147,7 milijarde eura. Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, konačna) iznosila je 14,9% (14,2%), a stopa ukupnog kapitala 19,0% (18,2%).

Ukupna imovina povećana je za +6,2 %, s 323,9 milijardi eura na 344,0 milijardi eura. Na strani imovine, gotovina i stanje gotovine smanjeni su na 32,8 milijardi eura (35,7 milijardi eura), a zajmovi i predujmovi bankama porasli su na 33,5 milijardi eura (18,4 milijardi eura), osobito u Austriji i Češkoj. Krediti i predujmovi klijentima do izvještajnog su datuma porasli na 204,9 milijardi eura (+1,4 %; 202,1 milijardu eura), uz rast volumena kredita i stanovništvu i poduzećima. Na strani pasive, depoziti banaka smanjeni su na 25,7 milijardi eura (28,8 milijardi eura). Depoziti klijenata porasli su na gotovo svim ključnim tržištima – najviše u Austriji i Češkoj – na 241,1 milijardu eura (+7,6 %; 224,0 milijardi eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 85,0 % (90,2 %).

Izgledi
Prema trenutačnim očekivanjima ekonomista, ključna će tržišta Erste Groupa u 2023. godini izbjeći recesiju te zapravo ostvariti rast realnog BDP-a. Nakon što su u 2022. dosegnuli dvoznamenkaste stope rasta zbog iznimno visokih cijena energenata, očekuje se da će se inflatorni pritisci ublažiti u 2023. godini. Tržišta rada i dalje će ostati snažna, što bi trebalo poduprijeti gospodarske rezultate na svim tržištima Erste Groupa. Očekuje se da će se bilance tekućeg računa poboljšati u 2023., zahvaljujući preokretu u cijenama energenata. Isto tako, fiskalne bilance bi se trebale ponovno konsolidirati nakon značajnih proračunskih deficita u 2022. Predviđa se da će omjer javnog duga i BDP-a na tržištima Erste Groupa biti uglavnom stabilan te će stoga ostati značajno ispod prosjeka eurozone.

U tom kontekstu, Erste Group očekuje srednji jednoznamenkasti rast neto kredita. Na temelju prethodno opisanih robusnih makroekonomskih izgleda, Erste Group vjeruje da bi troškovi rizika u 2023. trebali ostati ispod 10 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima.

Erste Group namjerava ostvariti povrat na materijalni kapital (ROTE) iznad 15 %. Očekuje se da će stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) ostati snažna. U skladu s time, Erste Group planira dividendu u iznosu od 2,70 eura po dionici za fiskalnu godinu 2023. Uz to, Erste Group je podnijela zahtjev za regulatorno odobrenje otkupa vlastitih dionica u iznosu od 300 milijuna eura u 2023. godini.

You may also read!

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Pregovarački timovi na čelu s gospodinom Mirkom Habijancem, predsjednikom HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG), i gospođom Jasenkom Vukšić,

Read More...
Rimac Nevere

Prvi hrvatski kupac preuzeo isporuku Rimac Nevere

Cijenjeni neurokirurg dr. Branko Škovrlj koji živi u New Jerseyju postao je ponosni vlasnik hiperautomobila s hrvatskim potpisom. Rimac Nevera

Read More...
Aleksandra Grigić

Hrvatski duhani, dio BAT grupacije u novu proizvodnu sezonu idu s povećanjem proizvodnje duhana, interes proizvođača je velik

Nešto više od mjesec dana do kraja ugovaranja nove proizvodne sezone, Hrvatski duhani, dio BAT grupe, imaju ugovoreno 16

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design