Na konferenciji ‘Strategije u vremenu disrupcije – nova pravila konkurentnosti’ ministar Horvat najavio da poduzetnici dolaze u prvi plan; mladi lavovi Rimac i Šeparović komentirali nužnost poticajnog okruženja.
Digitalna transformacija ubrzano mijenja način poslovanja i donosi nova pravila konkurentnosti. Oni koji se ne prilagođavaju tehnološkim promjenama u opasnosti su da budu disruptirani, a osobito se to odnosi na tradicionalne industrije, zaključak je konferencije ‘Strategije u vremenu disrupcije – nova pravila konkurentnosti’ u organizaciji Hrvatske poštanske banke, održane u srijedu u Zagrebu.
Glavni predavač Kamal Ahmed Munir, profesor sa Sveučilišta Cambridge naglašava da sva poznata pravila u poslovanju u vrijeme četvrte industrijske revolucije više ne vrijede. Proizvod mijenja platforma, a profit postaje manje bitan. Kao primjer takve vrste poslovanja navodi Apple, koji ne poznaje granice industrija, ali tu su i drugi – npr. Uber koji je disruptirao taksi tržište, a Airbnb hotelsku industriju.
Gdje je tu Hrvatska, što se može i treba napraviti raspravljali su panelisti iz različitih industrija. Dvojica mladih, uspješnih poduzetnika, Mate Rimac čiji je električni automobil osvojio globalno tržište i Antonio Šeparović, jedan od osnivača tvrtke Oradian, koja je razvila bankarski softverski sustav koji plasira u države Afrike i Azije, složili su se da domaće tvrtke mogu biti globalno konkurentne, no za to je potrebno poticajno okruženje. ‘Važan je ekosustav, ni jedna tvrtka nije otok. U Hrvatskoj, nažalost, nema fondova rizičnog kapitala’, naglašava Rimac, a Šeparović upozorava na važnost otkrivanja i dovođenja talenata te na prevelika davanja državi.
Da je upravo privatni sektor u fokusu Ministarstva gospodarstva naglasio je na konferenciji HPB-a ministar Darko Horvat. ‘Bez reanimacije privatnog sektora neće biti rasta ni prosperiteta. Napravit ćemo sve da poduzetnici dođu u prvi plan, moramo rušiti administrativne barijere, smanjivati troškove poslovanja i dosegnuti realni rast od pet posto. Naravno da bankarski sektor to treba podržati’, rekao je Horvat.
S promjenama koje donosi digitalna transformacija suočavaju se tradicionalne industrije, kao što su bankarstvo i osiguravajuće kuće. ‘Trenutačno poznajemo desetak disrupcija u industriji, no mene brinu one koje ne poznajemo i koje će tek doći, gdje možda nećemo moći konkurirati. No mi moramo znati pronaći niše za sebe’, rekao je Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, istaknuvši da se pripremaju stalnim ubrzavanjem procesa.
Tomislav Vuić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, istaknuo je da je teško procijeniti kakva će biti budućnost bankarskog sektora, no napominje da je prednost HPB činjenica da se radi o globalno maloj banci koja se brzo prilagođava novim tehnološkim trendovima. Vuić se nada da će u hrvatskoj biti sve više tvrtki poput Rimca i Oradiana.
Digitalna transformacija proizvođačima omogućuje kontrolu sve većeg broja podataka o korisnicima. Analitički pristup tim podacima od koristi može biti ne samo tvrtkama koje putem njih uče o navikama kupaca, već i samim potrošačima kojima nova tehnološka rješenja mogu biti od pomoći u, primjerice, ograničavanju troškova, objasnila je Andrijana Mušura Gabor, doktorica psihologije sa ZŠEM-a.
Tehnološke promjene sve će snažnije utjecati na poslovanje i velikih i malih tvrtki. Neki će se prilagoditi, drugi će propasti. Ključ uspjeha bit će pozicioniranje u eko sustavu te fleksibilnost u promjeni identiteta. Na to, primjerice, Kodak nije bio spreman. Posljedice su poznate.