Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju pokazuje pozitivan pomak.
Industrija čini više od 20 posto gospodarstva Europske unije, 80 posto izvoza robe i oko 35 milijuna radnih mjesta. U Hrvatskoj je udio prerađivačke industrije u BDP-u 26 posto, istaknuto je na konferenciji Vrijeme je za industriju.
“Fokus domaće industrije u sljedećih deset godina mora biti jačanje konkurentnosti kroz sudjelovanje u regionalnim i europskim opskrbnim lancima, te provođenjem zelene i digitalne tranzicije. Važno je reći da poduzetnici kod tranzicije nailaze na izazov nedostatnog financiranja. Nacionalni i europski programi financiranja su prema tome najvažnija strateška točka tranzicije”, istaknuo je predsjednik HGK, Luka Burilović.
Industrija se suočava s imperativom tranzicije prema zelenom, održivom i digitalnom poslovanju. Tranzicija otvara prilike za inovacije i rast, a ključno je održavanje konkurentnosti europske industrije na globalnom tržištu u novim okolnostima.
“Konkurentnost i otpornost gospodarstva EU-a uvelike ovise o učinkovitom funkcioniranju jedinstvenog tržišta. Važno je identificirati i ukloniti dugotrajne prepreke za poduzetnike. Složeni administrativni postupci i raznolikost između nacionalnih propisa o robama i uslugama predstavljaju značajan teret za poduzeća, utječu na ulazak na tržište i odluke o ulaganju. Ključno je da države članice uklone prepreke povezane s nedostatkom koordinacije i harmonizacije”, naglasio je predsjednik Eurochambresa, Vladimír Dlouhý u panelu o Ulozi EU Udruženja u zastupanju interesa industrije u kojem je sudjelovao s Radom Rodriguez, predsjednicom Orgalima i Bernardom Merkxom, direktorom European Plastics Converters.
Optimizaciji funkcioniranja jedinstvenog tržišta trebalo bi pomoći uvođenje “Digitalne putovnice proizvoda” koja će sadržavati informacije o njihovoj održivosti. Trebala bi pomoći potrošačima i tvrtkama da donose informirane odluke pri kupnji.
“Digitalna putovnica proizvoda i Single Digital Gateway primjeri su produkata digitalizacije koji će olakšati poslovanje. Postavili smo ambiciozne ciljeve digitalizacije industrije, primjerice, zacrtali smo da 75 posto poduzeća treba implementirati umjetnu inteligenciju u poslovanje do 2030. Međutim, ako ne ubrzamo tempo, ostvarenje će biti na tek 20 posto”, upozorila je Amaryllis Verhoeven, voditeljica Odjela digitalne transformacije industrije u Europskoj komisiji.
Sve veći fokus europske industrijske strategije je usmjerenost na stratešku autonomiju – pogotovo u pogledu ključnih sirovina i tehnologije. Cilj je jačanje jedinstvenog tržišta te poticanje konkurentnosti uz smanjenje ovisnosti o trećim tržištima. Europa želi industriji osigurati vodeću ulogu pri ulasku u novo doba klimatske neutralnosti i digitalnog vodstva.
“Multilateralni globalni trgovinski sustav visoko je reguliran, trgovinski partneri postaju sve više zaštitnički nastrojeni, a pristup ključnim sirovinama i komponentama izložen je geopolitičkim rizicima. Treba biti oprezan sa sve prisutnijim pristupom ‘Europa na prvom mjestu’. Naše kompanije su u visokoj mjeri orijentirane na izvoz, tako da bi takav pristup mogao opteretiti našu industriju više nego druge”, istaknula je Rada Rodriguez, predsjednica Orgalima, udruženja europske tehnološke industrije.
Tehnološki napredak i kvaliteta života oslanjaju se na pristup sve većem broju sirovina. Na primjer, pametni telefon može sadržavati do 50 različitih vrsta metala. Pouzdan i neometan pristup sirovinama sve je veći imperativ unutar EU-a i globalno. Europska komisija izradila je popis kritičnih sirovina za EU. Na njemu su sirovine čija je opskrba visokorizična, a važne su za gospodarstvo Europe. Ovaj popis identificirali su svi govornici kao jedan od najvažnijih strateških dokumenata.
„Živimo u dobu pete industrijske revolucije, usmjereni smo na pametnu, naprednu proizvodnju i napredne proizvode. Međutim, također živimo i u vremenu klimatskih promjena zbog kojih nema alternative dekarbonizaciji industrije. Taj proces pak dovodi do novih izazova. Ulaganje u obnovljive izvore energije, energetska učinkovitost jedni su od alata dekarbonizacije, no moramo biti svjesni da primjerice samo u industriji energije vjetra prema projekcijama na razini EU potreba je za 5,5 milijuna stručnjaka do 2050. godine“, istaknuo je Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju pokazuje pozitivan pomak. Prije dvije godine HGK je radila prvo ovakvo istraživanje s Apsolonom, tada je nula posto poduzetnika zelenu tranziciju percipirali pozitivno. Danas ju 60 posto anketiranih poduzeća ocjenjuje upravo tako, a 40 posto poduzetnika smatra da će zelena tranzicija imati pozitivan utjecaj na povećanje prihoda.
“Digitalna zelena tranzicija presudna je za dostizanje održive budućnosti, pri čemu ICT tehnologija ima ključnu ulogu. Digitalne tehnologije presudne su i za suočavanje s velikim izazovima današnjice poput smanjenja emisija CO2 i korištenja materijalnih resursa. ICT rješenja kao što su 5G, XR i implementacija u oblaku bit će najvažnija na putu do većeg stupnja održivosti i veće profitabilnosti, a njihova uspješna implementacija podrazumijeva prilagodbu procesa i organizacijske kulture te ulaganje u razvoj kompetencija”, pojašnjava Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesla.
Na temelju rezultata istraživanja izrađene su preporuke za unaprjeđenje procesa zelene tranzicije. Poduzetnicima su potrebne konkretne informacije, a cijelom gospodarstvu je i dalje nužna stručna i kvalitetna savjetodavna pomoć u svim segmentima poslovanja.
U tu svrhu na konferenciji su organizirana dva panela. O hrvatskoj industriji i europskoj industrijskoj politici razgovarali su Hrvoje Čeović, predsjednik Uprave Belupa, Dario Marenić, savjetnik Uprave Elde, Marko Despot, predsjednik Uprave GPI Istra i Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
Tranzicija industrije prema eko dizajnu održivih proizvoda i primjena Uredbe o kritičnim sirovinama u praksi bili su tema panela na kojem su sudjelovali Zvonimir Čuljak, direktor Dunpacka, Josip Aračić, član Uprave Galeb, Mario Tomljanović, direktor DW Reusables i Željko Marić, direktor Ferro–Preis.