Svjetska banka objavila prvo izvješće o kružnom gospodarstvu u EU i tvrdi da Europa može postići razdvajanje gospodarskog rasta od uporabe resursa u roku jednog desetljeća.
Svake godine u svijetu se izvadi više od 100 milijardi tona sirovina. Uzroci te goleme brojke leže u ustrajno visokoj razini potrošnje sirovina u zemljama visokog dohotka i sve bržem rastu potreba gospodarstava u nastajanju.
U prvom sveobuhvatnom izvješću Svjetske banke o kružnom gospodarstvu pod naslovom „Kvadratura kruga: politike proistekle iz europskog prelaska na kružno gospodarstvo” stoji da je sadašnji linearni model gospodarskog rasta po načelu „uzmi-proizvedi-iskoristi-odbaci” sve neodrživiji, ne samo u smislu zaštite okoliša, već i s gledišta ekonomske sigurnosti i inkluzivnosti. U izvješću se, međutim, zaključuje da se sveobuhvatnim paketom politika potrošnja materijala može smanjiti, uz istodobno održavanje gospodarskog rasta i stvaranjadobrobiti.
Zemlje Europske unije (EU-a) svjetski su predvodnici u promicanju prelaska na kružno gospodarstvo nakon što su ga proglasile okosnicom strategije rasta i pokrenule opsežan program regulatornih reformi. U izvješću Svjetske banke razmatra se iskustvo EU-a u provedbi plana uvođenja kružnog gospodarstva kako bi se izvukle pouke koje bi mogle biti od koristi zemljama Europe i šire. Zaključuje se da bi ambiciozne politike kružnog gospodarstva mogle dovesti do smanjenja ukupne potrošnje sirovina do 11 posto i tako razdvojiti rast gospodarstva od uporabe sirovina u roku jednog desetljeća.
U zadnjih dvadeset godina, ukupna uporaba materijala u EU-u smanjena je za 9,4 posto, a udio resursa dobivenih iz recikliranog otpada porastao je za gotovo 50 posto. Koliko god to bilo impresivno, napredak u prelasku na kružno gospodarstvo ipak je skromniji ako ga se sagleda u odnosu na stvarni materijalni otisak u Europi.
„Naš dominantni globalni gospodarski model po načelu „uzmi-proizvedi-iskoristi-odbaci” nije održiv. Trenutačna svjetska potražnja za prirodnim resursima je 1,7 puta viša od regenerativnog kapaciteta našega planeta, a mi jednostavno nemamo neki drugi planet”, ističe Gallina A. Vincelette, direktorica Svjetske banke za EU. „Europa jest predvodnica prelaska na kružno gospodarstvo, ali kružni poslovni modeli moraju se s margina probiti u main stream. Dobra vijest je ta da se znatan napredak može ostvariti ako se usvoje prave politike okrenute uvođenju cjenovnih poticaja povezanih s prirodnim resursima, pružanju informacija radi boljeg odlučivanja gospodarskih čimbenika, omogućavanju institucijama da kružno gospodarstvo stave u središte plana rada čitave vlade i oslobađanju sredstava za ulaganja.”
Europski privatni sektor pokretač je kružnog gospodarstva, ali inovativni poslovni modeli kružnog gospodarstva još uvijek su ograničenih razmjera, rasprostranjenosti i brzine usvajanja. Udio takvih modela na tržištu kreće se između 5 i 10 posto, reciklirani materijali trenutačno čine tek 8,6 posto ulaznih sirovina, a proizvodi od recikliranih materijala predstavljaju samo 1,9 posto novoproizvedenih proizvoda. Ne bude li se kružno gospodarstvo brzo proširilo, neće se ostvariti njegov potencijal za održivost.
„Osim što plaćaju okolišnu cijenu sadašnjeg linearnog modela, zemlje u razvoju – posebice one čija gospodarstva uvelike ovise o izvozu sirovina – suočene su i s trgovinskim rizicima koji proizlaze iz politika kružnog gospodarstva u zemljama s visokim dohotkom”, naglašava Sameh Wahba, regionalni direktor za održivi razvoj za Europu i središnju Aziju. „Zemlje u razvoju moraju biti u središtu svjetske tranzicije prema kružnijem gospodarstvu.”
Naposljetku, u izvješću se ističe da bi se u Europi ekonomski troškovi koji će nastati razdvajanjem gospodarskog rasta od uporabe sirovina mogli kompenzirati odgovarajućim mjerama fiskalne politike kojima bi se porezno opterećenje s rada prebacilo na ekstrakciju sirovina, njihovu uporabu i otpad.