Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer će središnje banke nastaviti s povećanjem kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju, a to će usporiti rast gospodarstava.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 3 posto, na 31.318 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3,3 posto, na 3.924 boda, a Nasdaq indeks 4,2 posto, na 11.630 bodova
Najveća svjetska burza cijeli je tjedan bila pod pritiskom jer su ulagači bili pod dojmom nedavnih komentara predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella da je potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu i da nema brzog lijeka protiv rasta cijena.
Zbog toga se, naime, ulagači plaše da će Fed povećati kamate više nego što se očekivalo i da će razdoblje povišenih kamata potrajati dulje nego što se očekivalo.
„Powellov je prioritet suzbijanje inflacije, a to koliko će Fed biti agresivan u povećanju kamatnih stopa ovisi o budućim makroekonomskim podacima”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Ingalls & Snyder.
Fed je od ožujka podignuo kamate za 2,25 postotnih bodova, a dodatno će ih povećati i na sjednici u rujnu.
Prema procjenama na tržištu novca, postoji oko 70 posto izgleda da će Fed u rujnu kamate povećati za 0,75 postotnih bodova.
Procjenjuje se, također, da bi do kraja godine mogle iznositi 3,7 posto, a do ožujka iduće godine i 4 posto.
I niz drugih čelnika središnje banke poručio je da podržava oštro povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.
Tako je Loretta Mester, predsjednica ogranka Feda u Clevelandu, kazala da će središnja banka morati povećati kamate iznad 4 posto početkom iduće godine i držati ih neko vrijeme na toj razini kako bi svela inflaciju na ciljane razine Feda, a da zbog toga rastu rizici od recesije.
Ulagače su u petak ponešto ohrabrili podaci o zapošljavanju, koji su pokazali da je stopa nezaposlenosti u kolovozu porasla s 3,5 na 3,7 posto, dok su plaće porasle sporije nego što se očekivalo.
To je podržalo nadu da inflacijski pritisci popuštaju, no entuzijazam je ubrzo splasnuo, pa su i taj dan indeksi završili u minusu.
Nakon oštrog pada u prvoj polovici godine, od polovice lipnja do polovice kolovoza S&P 500 indeks snažno je porastao i dosegnuo najviše razine u četiri mjeseca. No, od tada je tržište ponovno u silaznoj putanji.
„Posljednjih je tjedana tržište vrlo nestabilno jer se ulagači plaše da je nedavni snažni rast cijena dionica bio samo uspon na tržištu ‘medvjeda’ i da predstoji novi pad”, kaže Tim Ghriskey.
Nervozi na tržištu pridonosi i ulazak u rujan, što je obično vrlo slab mjesec za tržišta dionica.
„Rujan je obično najslabiji mjesec u godini. Rujan i veljača su jedini mjeseci u kojima tržište u prosjeku bilježi pad, no rujan je jedini mjesec u godini u kojemu je dosad u povijesti bilo zabilježeno više padova nego uspona tržišta”, kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA.
I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale jer je u eurozoni inflacija u kolovozu dosegnula novu rekordnu razinu, 9,1 posto, pa je sasvim jasno da će Europska središnja banka morati još jednom povećati kamatne stope.
Pritom se neki dužnosnici zalažu i za agresivno povećanje kamata u rujnu, za 0,75 postotnih bodova, nakon što su u srpnju kamate povećali za 0,50 postotnih bodova.
Osim toga, zbog energetske krize gospodarstvu eurozone prijeti recesija, pa ulagači nisu baš skloni rizičnijim investicijama.
Londonski FTSE indeks oslabio je prošloga tjedna 2 posto, na 7.281 bod, a pariški CAC 1,7 posto, na 6.167 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,6 posto, na 13.050 bodova.
A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skliznuo 3,5 posto, na 27.650 bodova. (H)