Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer se ulagači plaše da će povećanje kamata središnjih banaka zbog visoke inflacije izazvati recesiju, pa je američki S&P 500 indeks zabilježio najveći pad u prvom polugodištu u više od 50 godina.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,3 posto, na 31.097 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,2 posto, na 3.825 bodova, a Nasdaq indeks 4,1 posto, na 11.127 bodova.
Na najvećoj svjetskoj burzi sva tri najvažnija indeksa zabilježila su pad u cijelom drugom tromjesečju, a dva kvartala uzastopnog pada S&P 500 i Dow indeksa ne pamte se od 2015. godine.
U cijelom prvom polugodištu Dow Jones potonuo je, pak, više od 15 posto, S&P 500 više od 20, a Nasdaq indeks gotovo 30 posto.
To je za S&P 500 indeks najlošije prvo polugodište od 1970. godine, za Dow Jones od 1962., a za Nasdaq najgore od kada postoji.
U prvim danima ove godine indeksi su dosezali rekordne razine, kao i lani, zahvaljujući oporavku gospodarstva od koronakrize, no ubrzo se smjer tržišta preokrenuo zbog širenja omikron varijante covida-19.
Potom je uslijedila ruska invazija na Ukrajinu, što je poremetilo tržište energentima, sirovinama i hranom te tako dodatno potaknulo rast ionako već visoke inflacije.
Kako je inflacija u SAD-u dosegnula najviše razine u 40 godina, Fed je odgovorio agresivnim povećanjem kamatnih stopa, a to su učinile ili najavile i mnoge druge središnje banke u svijetu.
Zbog toga će se, dakako, usporiti rast svjetskog gospodarstva, a moguća je i recesija.
U prvom je tromjesečju američko gospodarstvo palo na kvartalnoj razini, a ni makroekonomski podaci u drugom tromjesečju nisu sjajni.
„Od početka godine raste inflacija, dok se rast gospodarstva usporava. Fed zaoštrava financijske uvjete kako bi suzbio inflaciju i paniku na tržištima. No, mislim da je ‘mekano’ prizemljenje gospodarstva malo vjerojatno. Čini mi se da smo zapravo već uronili u recesiju, a jedino je pitanje koliko će biti duboka”, kaže Paul Kim, direktor u tvrtki Simplify.
Gotovo svi posljednji podaci ukazuju na slabljenje potrošnje i još uvijek visoku inflaciju.
„Podaci počinju pokazivati da se potrošnja usporava, čini se da inflacija počinje utjecati na prosječnog potrošača. A to može utjecati na zarade kompanija, glavne pokretače tržišta”, kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 posto, na 7.168 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,4 posto, na 12.813 bodova, a pariški CAC 2,3 posto, na 5.931 bod.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 2,1 posto, na 25.935 bodova. (H)