U svjetlu geopolitičke, energetske i resursne krize, važnost transformacije poslovanja postaje sve izraženija. Nameće se potreba za uvođenjem održivih praksi i postizanja ESG ciljeva, kako bi se stvorio odgovorniji i otporniji poslovni ekosustav, čemu već doprinosi sektor trgovine, kao izrazito konkurentan i propulzivan sektor, istaknuto je na 3. HGK konferenciji o trgovini pod nazivom Održiva trgovina – Mijenjamo budućnost, koja je održana u organizaciji Sektora za trgovinu HGK, uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
“Doprinos trgovine održivosti ogleda se kroz proizvodnju vlastite energije iz obnovljivih izvora, ugradnjom štedljivije led rasvjete i učinkovitijih rashladnih vitrina, ali i kroz održive i skraćene lance opskrbe, s naglaskom na promociju smanjenja otpada od hrane, jačanje ponude održivog asortimana te uz ukazivanje na važnost recikliranja. Kao bitan čimbenik konkurentnosti, u sljedećim godinama sigurno će se nastaviti zelene investicije u sektoru trgovine i dodatna prilagodba održivim praksama”, kazao je u uvodnom govoru Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK za trgovinu i predsjednik Komore Zagreb.
Konferencija je obuhvatila glavna područja bitna za razvoj maloprodaje u RH: od uvida u trenutno stanje, nadolazećih trendova do nužnosti prilagodbe današnje trgovine promjenama vezano uz nove propise koje zahtijevaju uvođenje održivih modela poslovanja.
“Trgovina kao spona između proizvodnje, potrošnje i samih potrošača ima svoju važnu ulogu i značaj u tim, sve bržim promjenama i zahtjevima tržišta. Održivost i društveno odgovorno ponašanje nisu opcije nego obveza svih dionika u gospodarstvu. Razvoj i evolucija konkretnog zakonodavnog okvira ima veliku važnost kojim se osigurava potrebna podrška te provedba održivih ciljeva”, komentirao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.
Trgovina je generator promjena, od nabave robe kod proizvođača do isporuke robe potrošaču, i može značajno djelovati na raspored i ostvarenje društvenih, ekonomskih i okolišnih koristi. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu istaknula je da trgovina treba biti uključiva uz ponudu robe na svim lokacijama i u različitim cjenovnim razredima.
“Treba podržati rast i razvoj domaće industrije, ali i biti orijentirana na svjetsku trgovinu koja povećava efikasnost i omogućuje izbor i cjenovne koristi potrošača. Ujedno treba biti klimatski neutralna, što nisu samo trgovine sa solarnim panelima, već i aktivnosti u smanjenju nepotrebne i neadekvatne ambalaže – budućeg otpada, a posebno plastike”, navela je Ivanov.
Glavni ekonomist Eurocommercea Anton Delbarre govorio je o tome koliko je kriza životnih troškova kao posljedica inflacije utjecala na maloprodajni i veleprodajni sektor EU-a te koliko je ona različita od one koju je izazvala pandemija koronavirusa. Analizirao je i trenutne trendove što se tiče cijena, prihoda sektora, preferencija potrošača te iznio predviđanja za naredne godine, stavljajući najnovije makroekonomske projekcije u kontekst nadolazećih rizika i neizvjesnosti za trgovce na malo i trgovce na veliko.
Michaela Jay s londonskog IGD-a (Institute of Grocery Distribution) prezentirala je trendove koji će do 2027. godine oblikovati europsko tržište trgovine na malo mješovitom robom, a koji se temelje na opsežnom istraživanju europskih tržišta. Potrošači su spremni platiti više za „zeleni“ proizvod, sve više će birati lokalne i sezonske proizvode, bit će im važna održivost proizvoda (ambalaža koja se može reciklirati, razgradiva ambalažna, proizvodi bez ambalaže), a u nabavu će češće ići u kvartovske, višenamjenske trgovine koje će, između ostalog, nuditi i tople obroke koje se mogu konzumirati u prodavaonici.
Na konferenciji smo čuli iskustva Atlantic grupe i Konzuma o uključivanju održivih praksi u svakodnevne poslovne aktivnosti čuli, a domaći trgovci govorili su i o aktualnostima u poslovanju. Predsjednica Uprave KTC-a Daliborka Kranjčić istaknula je da u tvrtki kontinuirano osluškuju potrebe tržišta i pronalaze načine ublažavanja svih izazova s kojima se susreću.
“Velik je izazov pred svima nama ostaviti održivo nasljeđe budućim generacijama. KTC ulaže značajna sredstva u obnovljive izvore energije i osvještavanje svih dionika naših procesa. Značajna komponenta u poslovanju je i društveno odgovorno poslovanje kako bismo pomogli društvu i onima kojima pomoć treba”, kazala je Kranjčić.
“Kada govorimo o održivosti, govorimo o odgovornosti da u svakom poslovnom procesu, u svakom kontaktu s kupcima i partnerima, tražimo prostor za doprinos održivijoj budućnosti. Održivost u dm-u počinje s proizvodima dm marke koji od 2014. ne sadrže mikroplastiku. Kontinuirano optimiziramo transporte kako bismo smanjili emisiju CO₂. Dodatno smanjenje emisija omogućuje nam više od 2.000 solarnih panela u našem dialogicumu i distributivnom centru. Svoje energetske potrebe gotovo u potpunosti podmirujemo iz obnovljivih izvora energije”, kazao je Mirko Mrakužić, direktor dm-a.
Zbog značajnog smanjenja broja stanovnika, nekim trgovcima upitna je isplativost poslovanja i opstanka u ruralnim sredinama, a u budućnosti će taj problem biti prisutan i u gradovima. Posebno su pogođeni mali, obiteljski trgovci, istaknuto je na panelu koji se održao u sklopu konferencije. Istaknuto je kako negativni demografski trendovi negativno utječu i na ponudu radne snage te da je i u sektoru trgovine vidljiv nedostatak radnika.
Treća HGK konferencija o trgovini okupila je glavne predstavnike trgovačkog sektora u RH i nositelje ključnih aktivnosti za unapređivanje razvoja ove važne gospodarske djelatnosti. Govorilo se i o trgovini budućnosti i novim tehnologijama, uključujući i sve prisutniju umjetnu inteligenciju i o tome kao je kao alat možemo koristiti za prosperitet, s naglaskom na povećanje produktivnosti, bolje upravljanje rizikom i unaprjeđenja poslovanja.