Prošle je godine, prema podacima Ankete o radnoj snazi, nastavljen pozitivan trend rasta broja zaposlenih koji traje posljednjih pet godina. U petogodišnjem je razdoblju rasta broj zaposlenih povećan za 131,5 tisuća do razine od 1,655 milijuna 2018. godine.
No ujedno tih pet godina rasta nije anuliralo prethodnih pet godina pada te je broj zaposlenih 2018. godine bio niži za 115,8 tisuća nego 2008. godine. Kao posljedica višedesetljetnog negativnog prirodnog prirasta i negativnog salda migracije posljednjih godina, niža razina i stalni trend pada prisutan je kod radno sposobnog stanovništva (stanovništvo starije od 15 godina) koje je 2018. godine iznosilo 3,531 milijun, odnosno smanjilo se u posljednjih deset godina za 113,5 tisuća. U okolnostima rasta zaposlenih i pada broja radno sposobnog stanovništva, stopa zaposlenosti stanovništva starijeg od 15 godina raste posljednjih pet godina, ali je još uvijek niža nego prije deset godina (46,9% prema 48,6%). Nešto se bolje kreće stopa zaposlenosti stanovništva 15 – 64 godine, koja je 2018. godine (60,7%) ipak bila nešto viša nego deset godina prije (60,0%), čemu pogoduje najveće smanjenje broja stanovnika te dobi koje je najviše emigriralo.
Prema istom izvoru, broj nezaposlenih se također nastavio kretati povoljnim trendom koji traje posljednje četiri godine, te je u 2018. godini pao do razine od 152 tisuće. Za razliku od broja zaposlenih, broj nezaposlenih se u četiri godine pada spustio za 175 tisuća, čime je u potpunosti anulirao rast iz prethodnih šest godina krize te je u 2018. godini bio niži nego 2008. godine za 13 tisuća.
Zbog navedenog odnosa kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti, radno aktivno stanovništvo kreće se trendom pada, te je u 2018. godini bilo malobrojnije za 128,5 tisuća nego deset godina prije. Pritom je omjer nezaposlenih i aktivnog stanovništva (odnosno stopa nezaposlenosti) bio gotovo isti u 2018. i u 2008. godini (8,4% u 2018. prema 8,5% u 2008.), iako pri nižim razinama obaju pokazatelja.
Brži oporavak zaposlenosti ograničavaju problemi na strani ponude u pogledu njezina općeg nedostatka (čemu pridonosi i emigracija te nepovoljni demografski pokazatelji) i u pogledu njezine nepovoljne kvalifikacijske strukture (neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada). Neusklađenost ponude i potražnje za radom ograničava i dinamičniji pad stope nezaposlenosti koja je, unatoč znatnom smanjenju, u Hrvatskoj još uvijek među najvišima u EU (prema posljednjim podacima za siječanj peta najviša nakon one u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Francuskoj). U ovoj godini očekujemo nastavak pada stope nezaposlenosti, ali manjom dinamikom nego prethodne godine, do razine od oko 7,5%.