Nova studija Eurofounda tvrdi da oni koji rade u više radnih odnosa u prosjeku rade duže, što se negativno odražava na njihovo zdravlje i dobrobit.
U 2018. godini 9,3 milijuna ljudi (4% svih zaposlenih) u Europskoj uniji radilo je u nekoliko radnih odnosa.Očekuje se da će se njihov broj postupno povećavati, posebno broj visokoobrazovanih žena koje su se odlučile za više od jednog posla.
Novo istraživanje Eurofounda »Povlastica ili potreba? Radni vijek ljudi s više poslova “utvrđuje da je ovo vrlo heterogena skupina ljudi. Proučavanje radnih uvjeta na glavnom poslu pomaže nam razumjeti zašto ljudi odabiru više radnih odnosa. Neki žele dodatni prihod, iako im glavni posao omogućuje normalan život. Drugi ne zarađuju dovoljno da bi preživjeli i prisiljeni su raditi više poslova. Neki žele optimizirati broj radnih sati. Drugi nastavljaju drugu karijeru.Neki planiraju otvoriti vlastiti posao i neko vrijeme inzistiraju na dva posla iz razloga socijalne sigurnosti. Ima i onih kojima glavni posao nije dovoljan izazov i žele steći dodatna znanja i vještine. Na kraju, valja napomenuti da neki odabiru druge radove iz sigurnosnih razloga.
Većina osoba pripada zaposlenima u prvom i drugom odnosu (52%), ali mnogi od njih pripadaju zaposlenima u primarnom odnosu, a samozaposlenim u drugom (29%). Rijetki su samozaposleni koji obavljaju nekoliko poslova (12%).
Većina osoba pripada zaposlenima u prvom i drugom odnosu (52%), ali mnogi od njih pripadaju zaposlenima u primarnom odnosu, a samozaposlenim u drugom (29%). Rijetki su samozaposleni koji obavljaju nekoliko poslova (12%).
Postoje bitne razlike između ljudi koji rade više poslova, ovisno o spolu i dobi. Gotovo polovica muškaraca (49%) ima natprosječnu kvalitetu glavne zaposlenosti u usporedbi s 35% žena u ovoj skupini. Otprilike jedna trećina muškaraca i žena ima lošu kvalitetu glavnog zaposlenja.
Istraživanja pokazuju da oni koji rade više poslova u prosjeku rade dulje ;48 sati ili više tjedno i više od 10 sati dnevno. Uz to, radno vrijeme im je netipično, jer često rade noću, subotom i nedjeljom. Sve to ima negativne posljedice na njihovo zdravlje i dobrobit, na primjer, povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, umora, problema sa spavanjem, tjeskobe, depresije, gastrointestinalnih problema. Potonje se odražava i na slabe mogućnosti usklađivanja radnog i privatnog života.
Eurofound potiče zemlje da usvoje politike koje osiguravaju sigurnost radnog mjesta, sprječavaju siromaštvo na radu i istodobno sprečavaju radne uvjete koji negativno utječu na fizičko i mentalno zdravlje radnika.
Zato je potrebno i uz ovu temu naglasiti da je uspjeh poduzeća ponajprije uspjeh zaposlenika: njihovih vještina, talenata, predanosti i napornog rada. Ulaganje u njihovo osposobljavanje, razvijanje njihovih karijera i skrb o njihovom zdravlju i sigurnosti na radu dio su istog ulaganja.Sigurnost i zdravlje na radu okosnica su dobrobiti i zaštite radnika te se njima doprinosi gospodarskom rastu i konkurentnosti.
Kontinuranim poboljšanjima u području sigurnosti i zdravlja na radu, kao i u području dobrobiti na radnom mjestu, također se povećavaju zadovoljstvo radnika poslom, njihova predanost poslodavcima i produktivnost. Pozitivni rezultati u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu također su odlična preporuka koja može poduzećima pomoći da privuku nove talente, kupce i ulagače.
Vitomir Begović