Ovogodišnji Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu koji se obilježava 28.travnja skreće pozornost na važnost osiguranja sigurnosti i zdravlja na radu u vrijeme klimatskih promjena. Istog dana u Republici Hrvatskoj obilježava se i Nacionalni dan zaštite na radu. Klimatske promjene ozbiljno utječu na zdravlje ljudi i svijet rada. Radnici su često prvi izloženi negativnim učincima klimatskih promjena, često se s njima suočavaju duže vrijeme i jačim intenzitetom od ostatka stanovništva.
Učinci klimatskih promjena mogu dovesti do pogoršanja radnih uvjeta i povećanog rizika od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i smrti. Radnici mogu doživjeti brojne posljedice, uključujući ozljede, rak, kardiovaskularne bolesti, bolesti dišnog sustava, makularnu degeneraciju i probleme mentalnog zdravlja.
Posebno su ugroženi sljedeći:radnici koji obavljaju fizički zahtjevne poslove na otvorenom u djelatnostima kao što su poljoprivreda, građevinarstvo i transport;radnici koji rade na vrućim i slabo prozračenim zatvorenim radnim mjestima;radnici koji rade u hitnim službama, zdravstvu i drugim javnim službama;trudnice, djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom; radniciu sivoj ekonomiji, radnika migranata i radnika u mikro i malim poduzećima.Postoje ozbiljne financijske posljedice zbog gubitka produktivnosti, prekida poslovanja i oštećene infrastrukture.
EU je postavio ambiciozne klimatske ciljeve da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., s dekarbonizacijom i ponovnom uporabom kritičnih materijala kao ključnim ciljevima. Iako su ovi napori za svaku pohvalu, oni predstavljaju veliki izazov za sigurnost i zdravlje na radu. Putokaz za karcinogene ističe da je ključno da nova radna mjesta u kružnom (zelenom) gospodarstvu daju prednost sigurnosti i održivosti, posebice sigurnosti i zdravlju na radu.
S jedne strane, Green Deal se snažno fokusira na postupno ukidanje tvari koje su štetne za ljudsko zdravlje i okoliš. S druge strane, ponovna uporaba materijala i proizvodnja novih izvora energije, poput baterija za električne automobile i vjetroturbina, uključuje rukovanje opasnim, a ponekad i kancerogenim tvarima. Uzimajući u obzir posljedice povezane s postizanjem klimatskih ciljeva, moraju se uvesti sigurnosne mjere za zaštitu radnika od izloženosti opasnim tvarima.
Rukovanje opasnim tvarima promiče se raznim aktivnostima vezanim uz ponovnu uporabu materijala, EU potiče tvrtke da omoguće popravak proizvoda i ponovnu upotrebu materijala nakon isteka životnog vijeka proizvoda. Razvija se industrija koja će to učiniti i gdje će izloženost opasnim tvarima predstavljati ozbiljan rizik.
U rudarstvu EU radi na smanjenju ovisnosti o drugim zemljama za vađenje određenih sirovina. Poznato je da rudarske operacije uključuju potencijalnu izloženost opasnim i kancerogenim tvarima.
Priklikom uvođenja novih kemikalija iako je siguran dizajn mnogih vrsta vlakana tehnički izvediv, znanstvenici i inženjeri moraju biti svjesni potencijalnih rizika koje ova vlakna predstavljaju za ljudsko zdravlje.
Primjer ove zabrinutosti može se vidjeti kroz EU Uredbu o baterijama. EU ima za cilj povećati prikupljanje (malih) baterija, što će povećati prisutnost recikliranog kobalta (karcinogeno), olova (otrovno za reprodukciju), litija (otrovno za reprodukciju) i nikla (karcinogeno, mutageno i toksično za reprodukciju) u nove baterije. S obzirom na to da će oko 800.000 kvalificiranih radnika u bliskoj budućnosti raditi u proizvodnji baterija u EU (prema zakonu o industriji Net Zero ), ključno je da tvrtke u ovoj industriji provode politiku due diligencea i pokušaju zamijeniti opasne tvari.
Između ostalog uz aktualnu temu o postupanju poslodavaca u slučaju prijave ozljede na radu,razloge nepriznavanja ozljeda i regresnu odgovornost poslodavca, o ovoj važnoj temi više će biti riječi na radionici koja se održava 24. travnja u ZIRS Učilištu u Zagrebu, za koju su prijave u tijeku https://skup-znr.zirs.hr/
Vitomir Begović