Pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstvo i zaposlenost u Europi u drugom tromjesečju, izvijestio je u petak Eurostat, snizivši ipak blago procjenu pada BDP-a EU-a zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja zaraze.
Na razini EU-a sezonski prilagođeni BDP pao je u razdoblju od travnja do lipnja 11,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je smanjen 3,2 posto, pokazuju nove procjene Eurostata.
Krajem srpnja europski statistički ured procijenio je pad BDP-a EU-a u drugom tromjesečju na 11,9 posto.
Na godišnjoj razini BDP 27-članog EU-a smanjen je 14,1 posto, također nešto manje no što je europski statistički ured preliminarno procijenio, izračunavši da su aktivnosti pale 14,4 posto.
U prvom tromjesečju aktivnosti su pale 2,5 posto.
Procjene za eurozonu potvrđene su i pokazuju pad aktivnosti za 12,1 posto na tromjesečnoj razini, te za 15,0 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje.
U prvom tromjesečju BDP eurozone pao je na tromjesečnoj razini 3,6 posto, te 3,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Pad BDP-a u drugom tromjesečju na oba područja najveći je otkako je Eurostat počeo objavljivati podatke i održava snažan utjecaj pandemije koronavirusa i mjera koje su vlade uvele kako bi suzbile širenje opasnog virusa.
Pritisak na gospodarstvo ublažen je prema kraju drugog tromjesečja budući da su mnoge vlade ublažile ograničenja da bi neizvjesnost u međuvremenu ponovo ojačala zbog vala novih slučajeva zaraze Covidom 19.
Najveći pad BDP-a u Španjolskoj
Sve su zemlje EU-a čijim je podacima europski statistički ured raspolagao zabilježile pad aktivnosti u drugom tromjesečju, i na tromjesečnoj i na godišnjoj razini.
Najveći je pad BDP-a na tromjesečnoj razini bilježila Španjolska, za 18,5 posto, Slijede Mađarska s padom aktivnosti za 14,5 posto, te Portugal i Francuska gdje su se aktivnosti smanjile 13,9 odnosno 13,8 posto. Izdvaja se i Italija padom BDP-a za 12,4 posto.
U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, aktivnosti su na tromjesečnoj razini smanjene 10,1 posto.
Najblaži pad BDP-a na tromjesečnoj razini bilježila je Finska, za 3,2 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Hrvatsku, Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu i Sloveniju.
Na godišnjoj razini najviše je prema raspoloživim podacima europskog statističkog ureda pa BDP Španjolske, za 22,1 posto. Slijede Francuska s padom aktivnosti za 19,0 posto i Italija gdje su smanjene 17,3 posto.
Njemačko gospodarstvo palo je 11,7 posto.
Najblaži pad BDP-a na godišnjoj razini bilježila je u drugom tromjesečju Litva, za 3,7 posto.
Težak udarac za zaposlenost
Pandemija i mjere uvedene kako bi se suzbilo širenje zaraze teško su pogodili i zaposlenost u EU i eurozoni u razdoblju od travnja do lipnja, rezultirajući najvećim padom broja zaposlenih na oba područja otkako je Eurostat počeo objavljivati podatke.
Na razini EU-a broj zaposlenih smanjen je 2,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je gotovo stagnirao.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih u EU smanjen je u razdoblju od travnja do lipnja 2,7 posto, nakon 0,4-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.
Rekordan pad broja zaposlenih bilježila je u drugom tromjesečju i eurozona, za 2,8 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca kada je smanjen blagih 0,2 posto.
Na godišnjoj razini njihov je broj u drugom tromjesečju pao 2,9 posto, nakon 0,4-postotnog povećanja u prvom tromjesečju. (H)