Radna snaga stari, a kako se dob za umirovljenje povećava ne samo zbog propisa već i iz nužde, radnici će se sve više suočavati s dužim radnim vijekom.
U aktualnim demografskim okolnostima očuvanje radne sposobnosti radnika u svrhu produžetka radnog vijeka, moguće je ostvariti pravodobnim i stručnim postupanjem kako bi se spriječio nastanak težih zdravstvenih posljedica i zadržalo radnike u svijetu rada.
Zdravlje je temelj dobrog i uspješnog života i rada kako pojedinca tako i organizacije. Svakodnevna skrb poslodavaca o održavanju i poboljšanju zdravlja zaposlenika je razumna, jer su zdravi i zadovoljni radnici koji rade u sigurnom i poticajnom radnom okruženju produktivniji i kreativniji, manje je vjerojatno da će se razboliti i manje vjerojatno da će otići na bolovanje.
Ključne su mjere prevencije u organizaciji rada i dosljednoj provedbi mjera zaštite na radu, suradnja poslodavaca sa stručnjacima za zaštitu na radu, i liječnicima medicine rada, uz sudjelovanje stručnih osoba za upravljanje ljudskim resursima, redoviti obilazak radnih mjesta i unutarnji nadzor, te odgovarajuće osposobljavanje radnika za rad na siguran način, ali i kontinuirano usavršavanje samih poslodavaca i njihovih stručnih osoba.
Europska komisija objavila je ‘ Priručnik za upravljanje kroničnim bolestima i sprječavanje rizika od stjecanja invaliditeta’. Dokument pruža informacije o tome kako pomoći osobama koje imaju kronične bolesti ili invaliditet na radu.
Objavljen u okviru Paketa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, priručnik koji objašnjava poslodavcima kako učinkovito upravljati sigurnošću i zdravljem na radu. To uključuje ideje o tome kako radno mjesto učiniti sigurnijim i inkluzivnijim za zaposlenike poticanjem aktivnog slušanja i komunikacije. Paket je dio Strategije za prava osoba s invaliditetom 2021.-2030. i usklađen je s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.
Trenutno je samo polovica od 42,8 milijuna osoba s invaliditetom u radnoj dobi u EU zaposlena. Paket za zapošljavanje osoba s invaliditetom pomoći će u razvoju nacionalnih politika koje uključuju osobe s invaliditetom u pravednu zelenu i digitalnu tranziciju.
Povećanje stope zaposlenosti osoba s invaliditetom i smanjenje jaza u zapošljavanju također će doprinijeti glavnim ciljevima EU-a za 2030. o zapošljavanju i sudjelovanju odraslih u obuci svake godine.
Paket za zapošljavanje osoba s invaliditetom podržava države članice EU u osiguravanju da osobe s invaliditetom uživaju društvenu uključenost i ekonomsku autonomiju kroz zapošljavanje.
U Hrvatskoj su zakonom i propisom utvrđeni obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a to su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, uz određene izuzetke. Navedeni poslodavci dužni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom i to u visini od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. Obveznici koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, svoju obvezu mogu izvršiti i na drugi propisani zamjenski način. Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, kao i osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju mogu ostvariti niz poticaja, odnosno subvencija.
Učinkovim mjerama zaštite na radu i zaštite zdravlja moguće je spriječiti rizike i promicati sigurno i zdravo radno okruženje. Osobama s postojećim zdravstvenim problemom (primjerice, kroničnom bolešću) ili invaliditetom posao ne bi trebao pogoršati stanje. Moguće je osigurati prikladne postupke radne rehabilitacije, uključujući i prilagođavanje odgovarajućih poslova, rasporeda radnog vremena, mjesta i načina rada. Radnike koji su imali duže odsustvo s posla, treba podržati da se vrate na posao, a ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom na tržištu rada treba biti prioritet.
Vitomir Begović