Digitalizacija javne uprave ključna je za snažan oporavak, a to podrazumijeva velika ulaganja i složen proces reformi za što je glavni preduvjet odgovarajuća koordinacija između tijela javne uprave – istaknuo je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, dodajući kako Vlada RH nastavlja s digitalnom transformacijom.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s OECD-om organizirao je četvrti sastanak „Radne skupine za koordinaciju projekata državne informacijske infrastrukture i digitalne transformacije“.
Glavna tema sastanka bio je uspješan završetak zajedničkog projekta pod nazivom “Uspostava mehanizma koordinacije za osiguranje koherentnog razvoja e-Uprave“ koji je financiran iz Instrumenta tehničke pomoći Europske unije.
Projekt je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za potporu strukturnim reformama (DG REFORM), a glavni cilj projekta je potpora Hrvatskoj u njenim nastojanjima da osmisli, razvije i provede reforme koje olakšavaju digitalnu transformaciju javnog sektora.
Projektom se uspostavlja funkcionalan i učinkovit model upravljanja i koordinacije projekata digitalizacije, te se uspostavlja interoperabilni okvir kako bi se poboljšale usluge za građane i poduzeća.
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, u svom je uvodnom obraćanju istaknuo važnost ovog projekta koji je pokrenut u kolovozu 2021. Naveo je kako je nužno upravljati digitalnom transformacijom jer je to način da imamo bržu i efikasniju javnu upravu, te konkurentnije gospodarstvo.
Na sastanku su, uz predstavnike Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, prisustvovali i predstavnici Europske komisije, Nathalie Berger, ravnateljica Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama i Stanka Crvik Orešković projekt menager Europske komisije, te predstavnici Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj Barbara Ubaldi, zamjenica voditelja Odjela za otvorenu i inovativnu upravu OECD-a, te Felipe Gonzales Zapata, analitičar Odjela za otvorenu i inovativnu upravu OECD-a.
O uspješnom okončanju projekta, Berger je izjavila: „Putem Instrumenta tehničke pomoći, u potpunosti smo posvećeni i spremni podržati države članice u digitalnoj transformaciji javnih uprava, a sa projektima odabranima pozivom TSI 2023 nastavljamo pružati podršku Vladama zemalja članica u osmišljavanju i provedbi reformi povezanih sa digitalnom tranzicijom.“
O uspješnoj suradnji na provedbi ovog projekta gospođa Ubaldi je izjavila: „OECD izražava svoje zadovoljstvo suradnjom sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva uz potporu Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama, na ovom projektu. Konkretne preporuke, akcijski planovi i smjernice pripremljeni za ovaj projekt imaju za cilj pomoći Vladi Republike Hrvatske, a posebno Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, u poboljšanju kapaciteta za upravljanje i koordinaciju digitalne transformacije javne uprave. Prvo, ojačavanjem kapaciteta za poboljšano planiranje, ulaganje i razvoj digitalnih projekata u javnoj upravi što će pridonijeti izvjesnoj realizaciji dobrobiti, koherentnosti i ostvarenju ‘najbolje vrijednosti za novac’ pri provedbi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. I drugo, unaprjeđenjem interoperabilnosti podataka u javnome sektoru, stvarajući prilike za racionalizaciju internih procesa s konačnim ciljem osmišljavanja i pružanja poboljšanih usluga za građane i potičući uspostavu modela donošenja odluka temeljenih na analizi podataka. Rezultati ovog projekta i buduća provedba preporuka pomoći će Hrvatskoj u postizanju utjecajne, održive digitalne transformacije javne uprave usmjerene na čovjeka.”
Ovim projektom provedena je analiza postojećeg sustava upravljanja i koordinacije u području digitalizacije javne uprave, te su izrađene smjernice za njegovo unaprjeđenje, a benefiti su bolja suradnja i koordinacija među institucijama, lakše i učinkovitije upravljanje podacima, jednostavnija razmjena podataka kojom se smanjuju administrativna opterećenja, te bolje praćenje i vrednovanje digitalnih projekat. A učinkovitije upravljanje digitalnom transformacijom omogućuje brže i kvalitetnije usluge za građane, bolju i jednostavniju dostupnost tih usluga, kao i konkurentnije gospodarstvo.