Anketa o radnoj snazi pokazuje pozitivne trendove na tržištu rada, ali Hrvatska je i dalje najlošija članica EU iz srednje i istočne Europe, među tri najlošije članice cijele EU i ispod vlastitih razina zaposlenosti i aktivnosti otprije deset godina.
Broj zaposlenih u drugom je kvartalu iznosio 1,67 milijuna te je bio za 2,3% ili 38 tisuća veći nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je broj nezaposlenih iznosio 136 tisuća te bio na godišnjoj razini niži za 65 tisuća. Zbog manjeg prirasta broja zaposlenih od pada broja nezaposlenih, na godišnjoj je razini smanjen broj radno aktivnog stanovništva za 26 tisuća. Iako je istovremeno smanjen i broj radno sposobnog stanovništva (za 15 tisuća), stopa aktivnosti (omjer radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva) pogoršana je u odnosu na prošlogodišnji drugi kvartal (s 51,7% na 51,2%). Istodobno su stope zaposlenosti i nezaposlenosti bile na povoljnijim razinama nego godinu dana prije: rekordno niska stopa nezaposlenosti (7,5%) smanjena je za 3,5 postotnih bodova, znatno više od povećanja stope zaposlenosti (47,4%) koja je povećana za 1,3 postotna boda.
Rast možda i najvažnije stope na tržištu rada, stope zaposlenosti, svakako nosi pozitivne konotacije, no njezinu povećanju pridonosi i negativna okolnost smanjenja radno sposobnog stanovništva koje je rezultat negativnih demografskih i emigracijskih trendova. Naime, prema procjenama DZS-a, broj stanovnika samo je u 2017. godini smanjen za 49,8 tisuća, a u posljednjih pet godina za 143,1 tisuću. Osim višedesetljetnog negativnog prirodnog prirasta, na to je utjecala i pojačana emigracija: broj odseljenih u inozemstvo samo je u 2017. godini iznosio 47,4 tisuće, a emigracijski saldo 31,8 tisuća. Zbog takvih okolnosti, sada veći problem tržišta rada postaje manjak radne snage, dok stopa nezaposlenosti počinje odražavati više strukturnu (kvalifikacijsku) neusklađenost ponude i potražnje za radom, a manje nedostatak potražnje za radom (odnosno rasta gospodarske aktivnosti).
Ujedno, pozitivni trendovi traju prekratko i/ili su pretromi te su razine zaposlenosti, kao i stope zaposlenosti i aktivnosti još uvijek lošije nego prije deset godina. Jedino je povoljnija stopa nezaposlenosti, čije je smanjenje pod dominantnim utjecajem demografskih i emigracijskih tokova.