Više od polovice Hrvata plaća beskontaktno
Strelovit rast korištenja beskontaktnog plaćanja, rast popularnosti mobilnih plaćanja te stabilne navike kupnje online predstavljaju presjek korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj prema najnovijem izdanju istraživanja MasterIndex kompanije Mastercard.
Tako čak 90% ispitanika posjeduje barem jednu karticu, 50% korisnika kartica ima 3 ili više kartica, dok prosječan broj kartica po osobi iznosi 2,7. Upotreba kartica raste sa stupnjem obrazovanja i platežne moći, a 95% ispitanika ih na prodajnim mjestima koristi redovito – preciznije, 82% korisnika kartica to čini barem jednom tjedno, a njih čak 27% svakodnevno.
„Svakih pola godine provodimo istraživanje MasterIndex i tijekom vremena jasno se može iščitati trend rasta svih oblika bezgotovinskog plaćanja u našoj zemlji pa tako i najnoviji rezultati ukazuju na to da Hrvatska nedvojbeno prati europske trendove. Kartice su uobičajeno sredstvo plaćanja među hrvatskim građanima, a internetska kupnja koja uvelike podrazumijeva bezgotovinsko plaćanje je postala pravilo. Očekujemo da će se trend povećanja korištenja kartica u odnosu na gotovinu nastaviti“, istaknula je Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, te dodala: „Korisnici se odlučuju za bezgotovinske načine plaćanje jer su praktičniji, brži i sigurniji od držanja gotovog novca, a nove tehnologije poput beskontaktnog plaćanja uvele su kartična plaćanja na niz lokacija gdje je to ranije bilo ograničeno.“
Na internetu kupuje čak 81% ispitanika, a 35% ih to čini više puta mjesečno, što ukazuje na stabilan trend kupnje online među Hrvatima. Najaktivniji online shopperi su ispitanici u dobnoj skupini od 30 do 39, s visokim stupnjem obrazovanja. Kad je riječ o korisnicima kreditnih kartica ili onih s odgodom plaćanja, među njima je tek 15% onih koji nikad ili gotovo nikad ne kupuju putem interneta.
Popularnost kupnje online objašnjavaju brojne prednosti za korisnike – pristupačne cijene (ovu prednost ističe 73% online kupaca), ušteda vremena (62%), dostupnost trgovina u bilo koje vrijeme (57%) i bolja ponuda nego u klasičnim trgovinama (57%), a među prednostima ispitanici ističu i predmete koji su ekskluzivno dostupni online (55%), kao i mogućnost dostave (44%) i bolje usporedbe cijena (43%). Pristupačne cijene (76%) i besplatna dostava (69%) su glavni motivi koji bi potaknuli online kupce da još češće kupuju online. Istovremeno, glavna prepreka za shopping na internetu je činjenica da ispitanici žele predmet koji kupuju vidjeti uživo (52%).
Najčešće se kupuju odjeća, obuća i modni dodaci (68%), potrošačka elektronika (46%), predmeti za kućanstvo (33%), kozmetika i parfemi (30%) te knjige i glazba (26%). Visoko na popisu su i putovanja i ulaznice, igračke i oprema za bebe te softver i zrakoplovne karte. Odjeća i obuća te kozmetika i parfemi najpopularniji su među ženama i najmlađim ispitanicima. Potrošačka elektronika je najatraktivnija muškim ispitanicima iz sjeverne Hrvatske, a predmeti za kućanstvo onima s mjesečnim primanjima iznad 9.000 kuna i u dobnoj skupini između 50 i 55 godina. Knjige i glazbu najčešće kupuju ispitanici s visokim primanjima te oni iz Dalmacije, a igračke i opremu za bebe ispitanici iz dobne skupine od 30 do 39 godina.
PayPal i slične usluge pri internetskoj kupnji koristi 35% online kupaca, a plaćanje karticama 25% njih, dok među korisnicima kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja taj postotak raste na 35%. Također, korištenje kreditnih ili kartica s odgodom plaćanja na internetu raste s godinama starosti i prihodima. Internetsko bankarstvo za kupnju online koristi 11% online kupaca – kao i u prethodnom izdanju istraživanja – i to ponajviše ispitanici iz Like, Korduna i Banovine. Rezultati su pokazali i da 50% onih koji trenutno to ne čine želi plaćati online svojim debitnim karticama. Tek 6% ispitanika se izjasnilo da im ova mogućnost nije privlačna.
40% online kupaca preferira inozemne e-trgovine, 16% njih domaće, dok 44% njih podjednako kupuje online u Hrvatskoj i u inozemstvu. Domaći webshopovi su privlačniji ispitanicima starijim od 40 godina i onima iz Slavonije.
U ovom izdanju istraživanja MasterIndex online kupce se pitalo pohranjuju li informacije o svojoj kartici u sučeljima internetskih trgovina – 25% ih je to učinilo u inozemnim webshopovima, 11% u domaćim, a 6% u mobilnim aplikacijama trgovca.
VIŠE OD POLOVICE ISPITANIKA PLAĆA BESKONTAKTNO
Kad je riječ o beskontaktnim plaćanjima, 96% ispitanika čulo je za taj način plaćanja, u usporedbi s 91% u listopadu 2015. i 85% u listopadu 2014. godine. No, korištenje beskontaktnih plaćanja doživjelo je još veći skok – više od polovice korisnika kartica, točnije 53%, danas plaća beskontaktno, za razliku od 36% u listopadu 2015. i 19% u listopadu 2014. Beskontaktno plaćanje najviše koriste ispitanici mlađi od 50 godina, a najpopularnije je u Istri i Primorju (gdje 66% ispitanika plaća beskontaktno) te u sjevernoj Hrvatskoj (61% korisnika kartica iz te regije se odlučuje za ovu vrstu plaćanja).
Strelovit rast uporabe beskontaktnih kartica pokazuje da Hrvati vole koristiti ovu vrstu jednostavnog, brzog i sigurnog plaćanja. Kako za kupnje do 100 kuna samo treba beskontaktnu karticu prisloniti na POS terminal, dok je za one iznad 100 kuna nakon prislanjanja kartice potrebno unijeti PIN ili potpis, ova je vrsta plaćanja idealna za djelatnosti u kojima je brzina od presudne važnosti, poput restorana brze hrane, benzinskih postaja, ljekarni, kina ili javnog prijevoza. Beskontaktne kartice temelje se na najnovijem obliku zaštite – čip tehnologiji koja osigurava da se kreira jedinstven kod prilikom svake transakcije – čime su rizici od prijevara svedeni na najmanju moguću razinu.
Pozitivan trend rasta bezgotovinskog plaćanja je iznimno primjetan i na globalnoj razini, pogotovo u razvijenim europskim zemljama. Tehnologija sve više napreduje i korisnici se odlučuju za bezgotovinske načine plaćanje jer su praktičniji, brži i sigurniji od držanja gotovog novca. Prema bazi podataka Mastercard Data Warehouse, obujam potrošnje ostvarene Mastercard i Maestro beskontaktnim karticama je u 2015. narastao za čak 183% u odnosu na godinu prije. Podaci su ujedno pokazali da je u 2015. broj izdanih beskontaktnih kartica i uređaja porastao za 50% te da je u četvrtom kvartalu 2015. u prosjeku 13% svih transakcija izvršenih na prodajnim mjestima u Europi bilo beskontaktno.