Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja ustvrdila je u petak kako politika snosi najveću odgovornost za neprovođenje reformi te da sadašnja Vlada koja ima šansu provesti ono što su prethodne propustile.
Deranja je na konferenciji “Bolji propisi za bolje poslovanje” u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta rekla kako poslodavci godinama upozoravaju na probleme s kojima se suočavaju poduzetnici – visoke poreze, visoka neporezna davanja, pravnu nesigurnost, pretjeranu birokratiziranost, stalne izmjene zakona i neučinkovitu javnu upravu.
Poduzetnici i poslodavci u Hrvatskoj najveći dio vremena rade za državu, a ne za sebe i svoje zaposlenike, kazala je Deranja ističući kako njihovo nezadovoljstvo nije od jučer.
“Dok se vlade mijenjaju, sve te loše stvari ostaju iste, a posljedice ignoriranja naših upozorenja sve su teže”, rekla je.
Dodaje kako nitko ne bi trebao biti zadovoljan činjenicom da smo ekonomski gledajući na začelju zemalja EU, kao što ne bismo trebali biti iznenađeni ni konstatacijom Europske komisije da smo na toj poziciji zato što ne provodimo reforme.
“Iako krivnja za neprovođenje reformi nije samo na politici, politika ipak snosi najveću odgovornost. Najmanju odgovornost snosi sadašnja Vlada, a puno više sve one i lijeve i desne prije nje koje su odradile svoje mandate, a nisu promijenile gotovo ništa čak i u vrijeme najveće krize kada su to činili svi drugi osim nas”, istaknula je Deranja.
Poručila je kako sadašnja Vlada ima šansu započeti ono što njeni prethodnici nisu – mijenjati stvari i načine rada.
“Reformski paket kojim će se smanjiti administrativna opterećenja je dobar početak za koji je ključno još intenzivnije raditi na uklanjanju svih onih propisa i nameta koji suvišno opterećuju poslovanje. Nadamo se da će Vlada uspjeti u svojoj najavi da ovu godinu kao i ostale maksimalno posveti reformama, a poslodavci će je podržati u tim nastojanjima”, poručila je Deranja.
Predstavljajući mjere za administrativno rasterećenja gospodarstva potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić je istaknula kako je Vlada u četvrtak prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2018., koji sadrži 98 mjera čijom će se provedbom troškovi poduzetnika smanjiti za 625,9 milijuna kuna.
Po riječima Dalić, Ministarstvo gospodarstva uspostavilo je sustav i metodologiju za mjerenje troškova regulacije sa ciljem njihova sustavnog smanjivanja. Utvrđeno je da postoji 570 različitih propisa koji imaju učinak na gospodarske subjekte, u kojima je sadržano 1.800 različitih administrativnih obveza za gospodarstvo.
Tijekom protekle godine provedena je analiza 200 propisa, u kojima je utvrđeno postojanje 600 različitih obveza, za koje je izračunato i procijenjeno da stvaruju gospodarstvu trošak regulacije od oko 5,1 milijardu kuna, kazala je.
Dalić je ponovila kako je Vladin akcijski plan drugi u nizu, jer se dovršava provedba prvoga, koji je Vlada usvojila početkom prošle godine, a čije se potpuno ispunjenje očekuje za nekoliko mjeseci.
Donošenjem novog plana nastavlja se sa smanjivanjem birokratskih troškova, ustvrdila je Dalić.
Plan donosi mjere koje uključuju konkretno ukidanje obveze vođenja niza evidencija, registara iz nadležnosti porezne i carinske uprave, što donosi jednostavnije i jeftinije poslovanje za više od 90 tisuća poslovnih subjekata.
Smanjuje se i broj odobrenja u turističkom sektoru, ukidaju se razni ispiti za djelatnike u turizmu te se planira ukidanje plaćanja turističke članarine za IT sektor i druge djelatnosti koje nisu usko vezane uz turizam, kazala je potpredsjednica Vlade.
Ukida se i niz rješenja, dozvola i odobrenja koje je do sada bilo potrebno ishoditi u fitosanitarnoj zaštiti, akvakulturi i slatkovodnom ribarstvu, a ukidanje plaćanja naknada za opće korisnu funkciju šuma za sve poduzetnike s prihodom nižim od tri milijuna kuna je već u proceduri usvajanja.
Predlaže se i smanjivanje značajnog broja suglasnosti i potvrda potrebnih za obavljanje geodetske djelatnosti. Još jedna skupina pojeftinjenja koju donosi akcijski plan odnosi se na digitalizaciju, odnosno proširivanje elektroničke komunikacije u dostavljanju tijelima državne uprave različitih izvješća, obrazaca, zahtjeva. (H)