Iznimno vrućim i suhim ovogodišnjim ljetom završilo je petogodišnje razdoblje obilja u zemljama velikim proizvođačima pšenice, prouzročivši smanjenje rezervi velikih izvoznika na najniže razine od sezone 2007/2008, kad su niske zalihe žitarica doprinijele nemirima diljem Afrike i Azije.
Prema procjenama američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) , na početku tržišne sezone žitarica 2018/2019, globalne zalihe dosegnut će rekordnu razinu od 273 milijuna tona. No, problem predstavlja što je gotovo polovina svjetskih zaliha žitarica u Kini, koja neće gotovo ništa od svojih zaliha pustiti na svjetska tržišta.
Stručnjaci predviđaju da će do kraja ove sezone osam glavnih izvoznica ostati sa svega 20 posto ukupnih svjetskih zaliha – što pokriva samo 26 dana potreba – u usporedbi s 33 posto u kriznom razdoblju 2007/2008.
USDA procjenjuje kako će Kina, koja konzumira 16 posto svjetske pšenice, na početku ove sezone zadržati 46 posto svjetskih zaliha u svojim rezervama, a na kraju sezone taj će postotak premašiti i 50 posto. Procjenjuje se kako će Kina zadržati 126,8 milijuna tona pšenice u svojih silosima, što je 135 posto više nego prije pet godina.
„Ljudi moraju zaboraviti na Kinu u svojim proračunima proizvodnje i potrošnje… ako to učine, onda je tržište iznimno napeto”, smatra predsjednik AgResource Co Dan Basse.
Kina je započela s prikupljanjem rezervi pšenice u 2006. godini s ciljem da osigura sigurnost hrane i stabilnost. Iz Rabobanka procjenjuju da bi Kina mogla nastaviti povećavati svoje zalihe te strateške namirnice i iduće godine, no u dugom roku bi vjerojatno mogla smanjiti svoje rezerve zbog ograničavanja domaće proizvodnje, smanjivanja uvoza i provođenja internih aukcija.
Kineske državne rezerve sada dosežu otprilike 74 milijuna tona, podaci su Shanghai JC Intelligence, od čega se većina odnosi na proizvodnju iz razdoblja 2014-2017, dok je tek mali dio iz starije proizvodnje u 2013. Analitičarka iz te istraživačke tvrtke Sylvya Shi smatra da će Kina nastaviti uvoziti pšenicu koju ne može proizvesti u dovoljnim količinama kako bi uspjela podmiriti rastući apetit stanovništva za visoko-proteinskim vrstama, koje se koriste za proizvodnju kruha i ostale pekarske proizvode, kako se Kinezi sve više okreću zapadnjačkoj hrani.
Urod pšenice u nekim od najvećih svjetskih izvoznica – Argentini, Australiji, Kanadi, EU, Kazahstanu, Rusiji, Ukrajini i SAD-u ove godine pretrpjela je štetu zbog vremenskih prilika.
Proljetne suše na crnomorskom području ruskog i ukrajinskog žitorodnog pojasa nastavile su se s valovima velikih vrućina u EU, a suša sada pogađa i velike dijelove Australije. Prognoze proizvodnje pšenice u EU neprestano se smanjuju, pri čemu će Njemačka zabilježiti najnižu proizvodnju u zadnje 24 godine.
Dva glavna izvoznika pšenice na južnoj polutci, Argentina i Australija, još su daleko od žetve. U Argentini se očekuju rekordna žetva, dok u Australiji, zbog suše diljem istočne obale, očekuje se pad proizvodnje na najniže razine u više od deset godina.
Burza žitarica u Buenos Airesu preliminarno procjenjuje argentinsku žetvu na 19 milijuna tona, što je iznad dosadašnjeg rekorda od 17,75 milijuna tona. U Australiji su izgledi manje ružičasti. Analitičari kažu kako bi proizvodnja mogla pasti ispod 20 milijuna tona po prvi puta od 2008. godine, iako će i dalje biti viša od tadašnjeg uroda od svega 13 milijuna tona.
„Zapad Australije izgleda dobro, tako da će najveća proizvodna regija imati urod iznad 9 milijuna tona. To može ukupnu brojku podignuti. Ali sa suhim vremenom koje smanjuje proizvodnju na istoku, moglo bi smanjiti ukupni australski izvoz”, rekao je agronomski ekonomist Phin Ziebell iz Nacionalne australske banke.
Analitičari ipak ističu da je ponavljanje krizne sezone 2007/2008, kada su mnoge zemlje ograničile ili zabranile izvozu pšenice, malo vjerojatno s obzirom na odsustvo drugih čimbenika, primjerice cijenu nafte od čak 150 dolara po barelu.
Nedavno je, naime, cijena bušela pšenice na čikaškoj burzi dotaknula najvišu razinu u tri godine od 5,93 dolara, no to je zapravo prilično blijedo u usporedbi s 13,34 dolara po bušelu u veljači 2008. godine. (H)