Brendiranje je proces koji nije ni kratak ni jeftin, ali je nužan za konkurentnost, istaknuto je uz ostalo u srijedu na međunarodnom Zagreb Brend Forumu (ZBF), kojim tjednik Privredni vjesnik obilježava 65 godina.
Forum je na Zagrebačkom velesajmu okupio više od 300 sudionika iz Hrvatske i Europe, među kojima i brojne predstavnike tvrtki i organizacija iz regije, pogotovo iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, a koji su manje-više svi u svojim izjavama i predavanjima istaknuli upravo snagu brenda Privrednog vjesnika. Taj najstariji poslovno-financijski tjednik u Hrvatskoj, po podacima koje je iznio direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković, danas ima tiskanu nakladu od pet tisuća primjeraka te online ide na oko 40 tisuća adresa.
Objasnivši da su forum o brendiranju u povodu 65 godina Privrednog organizirali s ciljem povezivanja tradicije i modernih trendova, Buković je ocijenio da se u Hrvatskoj često brendiranje svodi na promjenu vizualnog identiteta, što nije cilj tog procesa, nego investirati u proizvod i ponuditi ga tržištu s uspjehom.
“Događa se da su neki brendovi, pa i u Hrvatskoj, često jači i veći nego vrijednost same tvrtke, a moramo priznati i da je dosta hrvatskih brendova nastalo davno, dok je novih malo. Dobro je da se svijest mijenja i da se danas brendira i sve više mjesta, gradova i drugo u Hrvatskoj, no malo ih zna i primjenjuje da je brendiranje kvaliteta, povezivanje i emocionalna inteligencija i bez toga to neće biti proces koji će uspjeti”, kazao je Buković.
Svetlana Cenić ispred regionalnog projekta Biznis+, koji okuplja 200-ak članica, većinom poduzetnika iz gotovo svih zemalja regije, poručila je da je za brendiranje “najgore uplitanje politike, što se na žalost teško može izbjeći na ovim prostorima, ali su zato tu poduzetnici i razne organizacije koji suradnjom mogu taj utjecaj ublažiti i razvijati ono što brendiranje i jest u svojoj osnovi – poslovanje, poštivanje i prijateljstvo”.
O važnosti brendiranja, kojim se određena ideja, proizvod, tvrtka, manifestacija, regija, gradovi pa i cijele države razlikuju od drugih i time skreću veću pažnju na sebe, govorio je jedan od poznatijih konzultanata u svijetu za brending Scott Gould iz SAD-a, ističući da je u tome najvažnija personalizacija i unikatnost.
Hrvatsku je ocijenio “vrlo zahvalnom za brendiranje, jer je vrlo unikatna, raznolika i bogate prirodom te povijesno-kulturnom baštinom”, što je, smatra, najviše i utjecalo na njezinu popularnost u turizmu.
“Hrvatska je trenutno u SAD-u pravi turistički ‘hit’, svi žele vidjeti njezinu atraktivnu obalu, a i ima to nešto originalno što u drugim zemljama nema. To trebate čuvati. Brendiranjem možete puno dobiti, no kako je tu zapravo najviše riječ o ciljanoj komunikaciji onoga što želimo da ljudi primijete i naravno konzumiraju i na to potroše, u tom procesu treba biti pažljiv i odmjeren te zadržati humanu notu u svim kampanjama i samoj ponudi”, poručio je Gould, koji je dobrim primjerom brendiranja označio i uspjeh ‘craft’ odnosno piva iz ‘kućne radinosti’ jer su drugačija od industrijskih.
O brendiranju Zagreba zamjenica gradonačelnika Olivera Majić je kazala da je tu najvažnije zajedništvo ljudi, koje je označila i najvećim činiteljima procesa brendiranja Zagreba, dodajući da u Gradu vode računa o tom procesu i njime upravljaju.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Josip Zaher naglasio je da je HGK puno učinila na brendiranju hrvatskog gospodarstva kroz projekte “Kupujmo hrvatsko”, “Hrvatska kvaliteta”, “Izvorno hrvatsko” i druge.
“Poznato je da su hrvatski brendovi dobre kvalitete, od prehrambenih, drvnih do turističkih i drugih, i svi koji su opstali u zadnjih 20-ak godina još su vredniji jer su opstali i dalje se razvijali u globalnoj utakmici, koja je zahvatila i Hrvatsku. Od Podravke, Vindije, Dukata i Kraša do Saponije i Labuda, pa i hrvatskog turizma i sportaša, to su sve poznati i održivi brendovi, a njima se sve više pridružuju i novi ICT brendovi izrasli na novim tehnologijama i koji rade za cijeli svijet”, naglasio je Zaher.
Smatra da će i brendovi okupljeni u Agrokoru uspjeti opstati baš zbog snage brenda. (H)