Vijećem Europske unije od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine predsjeda Mađarska. Država koja predsjedava usmjerava rad Vijeća i predstavlja sve države članice u pregovorima s drugim institucijama EU-a. Predsjedanje Vijećem EU-a dijeli se između nacionalnih vlada država članica, koje se svakih šest mjeseci prenose s jedne na drugu državu članicu, 1. siječnja i 1. srpnja svake godine.
Ured predsjedništva nosi značajnu odgovornost: država članica domaćin predsjedava sastancima Vijeća EU-a, jednog od glavnih tijela EU-a za donošenje odluka, tijekom svog mandata. Osim toga, Predsjedništvo je odgovorno da države članice rade usklađeno, pregovaraju o kompromisima kada je to potrebno i da u svakom trenutku djeluju u interesu EU-a kao cjeline.
U godini prijelaza, mađarsko predsjedništvo želi osigurati kontinuitet rada u Vijeću, u suradnji s novoosnovanim Europskim parlamentom i Europskom komisijom.Kako svijet postaje sve nestabilniji i složeniji, EU se suočava s gospodarskim i geopolitičkim izazovima.U tim okolnostima nastavlja se s provedbom strateške agende EU-a 2024. – 2029. koja je usvojena na sastanku Europskog vijeća 27. lipnja 2024. Suočen s novom geopolitičkom stvarnošću, strateški će program pomoći da Europa postane suverenija i bolje opremljena za suočavanje s budućim izazovima. Temelji se na tri stupa:slobodna i demokratska Europa; snažna i sigurna Europa, i prosperitetna i konkurentna Europa.
U trenutnom međunarodnom kontekstu višestrukih izazova, gdje Europa zaostaje za svojim globalnim konkurentima, od vitalne je važnosti poboljšati produktivnost, a time i konkurentnost Unije i njezinih država članica, te potaknuti rast.
U zajedničkom je interesu riješiti učinke teških gospodarskih okolnosti posljednjih godina, poput visoke inflacije, povećanog javnog duga, visokih cijena energije, fragmentacije međunarodnih opskrbnih lanaca ili niže europske produktivnosti i sporijeg gospodarskog rasta u usporedbi s konkurentima i vratiti gospodarstvo EU-a na uzlaznu putanju.
Mađarsko predsjedništvo staviti će snažan naglasak na poboljšanje europske konkurentnosti, integrirajući ovaj cilj u sve politike, primjenom holističkog pristupa.Usvajanje novog europskog sporazuma o konkurentnosti ključni je prioritet kako bi se obnovio gospodarski razvoj i stvorili uvjeti za održivi rast, produbilo unutarnje tržište, usredotočilo na potporu malim i srednjim poduzećima, promicalo zelenu i digitalnu tranziciju u partnerstvu s europskim gospodarskim dionicima i građanima, razvijalo međunarodnu suradnju te osiguralo stabilnost i održivost radnih mjesta.
Izvanredni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama, rastući troškovi inputa, sve veći uvoz iz trećih zemalja i prestroga pravila proizvodnje značajno su smanjili konkurentnost sektora poljoprivrede. Promicanje održive poljoprivrede ključni je prioritet za pronalaženje racionalne ravnoteže u pogledu strateških ciljeva Europskog zelenog plana, stabilizacije poljoprivrednih tržišta i pristojnog životnog standarda za poljoprivrednike.
Starenje društva, zelena i digitalna tranzicija, ruralna depopulacija, sve veći pritisak na fiskalne resurse i promjenjivi svijet rada stavljaju u fokus demografska pitanja i izazove. Ovi problemi postaju sve važniji za konkurentnost EU i održivost javnih financija,pa će i ta važna pitanja biti u središtvu ovog predsjedanja Vijećem EU.
U području sigurnosti i zdravlja na radu, novo predsjedništvo usredotočeno je na mobilizaciju unutarnjih radnih resursa EU-a promicanjem kvalitetnog zapošljavanja, s naglaskom na stariju radnu snagu. Također se usredotočuje na poboljšanje radnih uvjeta i sigurnosti, kao i na jačanje uloge javnih službi za zapošljavanje.
Vitomir Begović