U povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena, Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske danas je održala javnu akciju „Za Zakon o radu po mjeri žene“. U sklopu akcije, predsjednica Ženske sekcije SSSH Emina Ibrahimi predala je pet konkretnih zahtjeva za unaprjeđenje položaja žena Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) koje je potrebno ugraditi u novi Zakon o radu.
„Nakon više od stoljeća ženske borbe i marširanja za svoja prava, žene nisu daleko odmakle po pitanju radnih prava. Zakon o radu ne štiti dovoljno žene, koje i po dvadeset godina rade na određeno vrijeme. Sve je više zlostavljanja, diskriminiranja, ubojstava na radnome mjestu. Sve teže napredujemo i balansiramo između privatnog i poslovnog života. Sve je teže biti žena, majka i radnica. I zato od Vlade RH tražimo da prihvati naše zahtjeve i donese Zakon o radu po mjeri žene“, rekla je Ibrahimi.
Novi Zakon o radu mora snažno ograničiti mogućnost davanja ugovora na određeno vrijeme koji uvelike utječu na nemogućnost zadržavanja posla majki nakon odlaska na rodiljni dopust, te na osjećaj sigurnosti i stjecanje ekonomske neovisnosti. Privremeni prekidi u radnom stažu značajno doprinose jazu u primanjima između muškaraca i žena. Žene danas u prosjeku imaju 13 posto niže plaće, te čak 21 posto niže mirovine.
Zbog opasnosti od gubitka radnoga mjesta nakon korištenja rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta, žene se sve rjeđe odlučuju na roditeljstvo, stoga Ženska sekcija SSSH zahtijeva da se zabrana otkazivanja ugovora o radu nakon prestanka korištenja nekog od tih prava produlji s 15 dana na godinu dana.
Zlostavljanje i uznemiravanje na radnome mjestu nije adekvatno uređeno postojećim Zakonom o radu. Novo zakonsko rješenje mora jasno imenovati i zabraniti neprihvatljivo ponašanje na radu u skladu s definicijama iz Konvencije MOR-a br. 190. Svrha ovakvog rješenja mora biti prvenstveno preventivna, a pravne posljedice odvraćajuće za potencijalne počinitelje.
Zakon o radu po mjeri žene mora podrazumijevati i kvalitetnu ravnotežu privatnog i poslovnog života. Fleksibilni uvjeti rada (rad od kuće) ne smiju se koristiti za smanjivanje postojećih prava. Troškovi takvoga rada moraju biti pokriveni, a potrebno je povećati i prava određenih kategorija roditelja u pogledu radnoga vremena, obveze prekovremenoga rada i zahtjeva za rad u nepunom radnom vremenu – na inicijativu radnice ili radnika, i uz obvezu poslodavca da je prihvati ili odbije, uz obrazloženje.
Položaj, prava i uvjeti rada žena u praksi nisu istovjetni onima muškaraca, stoga je potrebno drastično promijeniti pristup. Novi Zakon o radu mora snažno i kontinuirano poticati sektorsko kolektivno pregovaranje, kao način za ostvarivanje prava od specifičnog interesa za žene i osiguranje velike pokrivenosti tim pravima.
“Novi Zakon o radu prilika je da Vlada RH ispravi nepravde koje se najviše prelamaju na ženama. Stotine tisuća radnica u trgovini, medicinskih sestara, njegovateljica teret pandemije iznijele su na svojim leđima, inflacija i poskupljenja ih najviše pogađaju, a vraćamo im najnižim plaćama, nestabilnim poslovima, nejednakim šansama u odnosu na muškarce, te kršenjem i te mizerne razine prava koje imaju kao radnice i majke. Vlada RH to može promijeniti usvajanjem ovih naših zahtjeva kojima im želimo vratiti dostojanstven rad i obiteljski život. Danas jedno isključuje drugo, a to je u 21. stoljeću nedopustivo, sramotno i poražavajuće. Protiv toga ćemo se boriti danas, sutra i svaki drugi dan”, rekla je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić.