MAGROS 2022 – Početna

MAGROS-2022-n

Poštovani,

zadovoljstvo nam je pozvati Vas na 34. tradicionalnu, najveću konferenciju za proizvođače i trgovce MAGROS 2022 u organizaciji časopisa i portala Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore pod nazivom

TRGOVINA U UVJETIMA ZELENE TRANZICIJE I KLIMATSKIH PROMJENA
5. listopada 2022. godinene, u Zagrebu,
dvorana Auditorium – Kraš, Ravnice 48, s početkom u 10 sati.

 

Teme i podteme:

  • Može li konvencionalna maloprodaja preživjeti promjene?
  • Kako će se uvođenje eura odraziti na maloprodaju i ponašanje kupaca?
  • Novi Zakon o trgovini i njegove implikacije

Maloprodavači i veletrgovci pokazali su da održivost i klimatske promjene shvaćaju ozbiljno, postavljajući jasne i mjerljive ciljeve za smanjenje utjecaja svog poslovanja i proizvoda koje prodaju. Tvrtke su bile proaktivne u postavljanju jasnih ciljeva kako bi postale ugljično neutralne, te u prijelazu na održivi promet ostvarivale povećanu energetsku učinkovitost. Ugrađuju novu rashladnu opremu, postavljaju punionice na parkiralištima svojih prodavaonica i koriste više obnovljive energije. One kontinuirano poboljšavaju ekološki učinak i pokreću ekološki dizajn svojih proizvoda.

 

MAGROS 2022 će se stoga baviti temama koje ponajviše odražavaju te promjene:

  • Ekonomski, ekološki i sociološki utjecaji na poslovanje
  • Eko ambalaža
  • Dizajniranje proizvoda – privatne marke
  • Distribucija hrane u urbanim sredinama – „zadnja milja“
  • Održivi lanci opskrbe
  • e-trgovina
  • Prelazak na euro
  • Novi zahtjevi potrošača i promjene u ponašanju
  • Utjecaj ratne krize na hrvatsko gospodarstvo

 

OKVIR KONFERENCIJE:
Pandemija je imala ogroman utjecaj na razvoj maloprodajnog sektora. Zaključavanje je ubrzalo postojeći trend prema digitalnoj i zelenoj tranziciji trgovina. Ulaganja u digitalno i omnikanalno područje, koja su prvobitno planirana tijekom nekoliko godina, provedena su u samo nekoliko mjeseci. E-trgovina je bila spas za potrošače. Iako e-trgovina nije u potpunosti nadoknadila gubitke koje su doživjela mnoga mala i srednja poduzeća, ona je apsorbirala velik dio ekonomskog šoka. Međutim, potreban je daljnji rad kako bi se osiguralo da širi maloprodajni sektor može optimalno koristiti rješenja koja nudi digitalna transformacija.

Prošla godina je razotkrila važnost digitalne transformacije. Pokazalo se da je e-trgovina iznimno dobro postavljena da olakša digitalizaciju maloprodaje. Fizičke trgovine otvorile su nove internetske prodajne kanale, mala i srednja poduzeća mogla su pristupiti novim tržištima putem e-trgovine, a trgovci sve više usvajaju rješenja za višekanalnu trgovinu, kako bi se prilagodili stalno promjenjivim zdravstvenim zahtjevima i potrebama potrošača.

Međutim, prijelaz još nije dovršen. Kreatori politike moraju prepoznati potencijal digitalne trgovine i više ulagati u nove tehnologije i digitalne vještine, stvarajući usklađen zakonodavni okvir koji je neutralan na kanale i koji je spreman za budućnost.

Sektor maloprodaje i veleprodaje prolazi kroz značajan proces transformacije. Prije pandemije, 70% trgovaca na malo i veliko nije imalo mogućnosti za online prodaju, a one fizičke trgovine koje su imale online prisutnost bolje su svladale izazove. No problem ostaje i pozivamo vlade i kreatore politika EU-a da podrže digitalnu transformaciju sektora, riješe neopravdana ograničenja proizvođača u prodaji na internetskim platformama i stvore regulatorni okvir koji osigurava neutralan kanal i siguran za budućnost političko okruženje.

Trgovci na malo i veletrgovine diljem Europe već naporno rade kako bi doprinijeli smanjenju emisija stakleničkih plinova. Sektor trgovine je dugi niz godina aktivan u nastojanju da smanji svoj utjecaj na okoliš, promičući održivost u svom opskrbnom lancu, vlastitim operacijama i kupcima.

Trgovci na malo i veletrgovine pokazali su da održivost i klimatske promjene shvaćaju ozbiljno, postavljajući jasne i mjerljive ciljeve za smanjenje utjecaja svog poslovanja i proizvoda koje prodaju. Tvrtke su također bile proaktivne u postavljanju jasnih ciljeva za postizanje ugljično neutralne, te u prijelazu na održivi promet i povećanu energetsku učinkovitost. Ugrađuju novu rashladnu opremu, punionice na parkiralištima svojih supermarketa i koriste više obnovljive energije. Oni kontinuirano poboljšavaju ekološki učinak i pokreću ekološki dizajn svojih proizvoda.

Ovaj angažman također se očituje u potpisivanju Kodeksa ponašanja EU-a o odgovornom poslovanju s hranom i marketinškim praksama te podršci tvrtkama koje se obvezuju na zeleno obećanje EU-a.

Paket mjera Fit for 55 vidimo kao važan sljedeći korak u ostvarenju tog cilja.S obzirom na to, europski su lanci opskrbe složeni i globalni, a smanjenje emisija CO2 trebao bi biti globalni napor. Paket Fit for 55 važan je u jačanju vodeće uloge EU-a u globalnoj suradnji kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma. Takva bi suradnja trebala biti ključna riječ za Europu Također mora izbjeći opterećenja za uvoznike iz EU-a koja se ne odnose na proizvođače iz EU-a. Željni smo surađivati s Komisijom kako bi se nastojalo postići ovu ravnotežu i izbjeći nova područja sporova u globalnoj trgovini, koja se tek sada počinje oporavljati nakon pandemije i protekcionističkih politika koje su usvojili neki od najvažnijih globalnih igrača.

 

Rasprave će se voditi i oko ovih pitanja…

  • ICC definira zeleno gospodarstvo kao „gospodarstvo u kojem gospodarski rast i odgovornost prema okolišu djeluju zajednički na međusobno jačanje, a podržavaju napredak društvenog razvoja“.
  • Kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2045., McKinsey vjeruje da se fokus mora staviti na deset ključnih inicijativa u pet sektora energetike, industrije, transporta, građevinarstva i poljoprivrede s najvećim emisijama.
  • U sveopćoj digitalizaciji čovjeka treba staviti u središte zbivanja i podrediti svu tehnologiju upravo tome da čovjek i dalje ostane čovjek.
  • Jačati inicijativu za osnaživanje potrošača u zelenoj transformaciji. Potrošači imaju ključnu ulogu u prijelazu na zelenu ekonomiju u izborima koje donose pri kupnji proizvoda i usluga, ali i šire u prihvaćanju odgovornog ponašanja (čak i u vezi s recikliranjem, razvrstavanjem otpada i tako dalje). Sve informacije namijenjene osnaživanju potrošača moraju biti dostupne, razumljive, ali i sveobuhvatne.
  • Razmotriti važnost fleksibilnog pristupa informacijama o održivosti kako bi se omogućile inovacije ove vrste koje predvode industrija. Fokus bi trebao biti na unaprjeđenju i promicanju dobrovoljnih najboljih praksi.Veća transparentnost i pouzdanost logotipa ili oznaka može se postići bez izmjena postojećeg zakona o zaštiti potrošača. Horizontalni zahtjevi za informacijama u svim grupama proizvoda nisu rješenje za pružanje prave razine ili vrste informacija. Umjesto toga, usklađivanje definicija na razini EU-a kako bi se osiguralo da tvrtke znaju kako na odgovarajući način komunicirati s potrošačima, bez obzira na tržište na kojem posluju, moglo bi biti od pomoći.
  • Omjer cijene i kvalitete najvažniji je pokretač angažmana potrošača. Osigurati pravnu zaštitu lanca vrijednosti Prodavatelji su prva kontaktna točka za potrošače i za njih je od iznimne važnosti ponuditi visoku razinu zaštite potrošača njihovim kupcima. Međutim, odgovornost i odgovornost u vezi sa zaštitom potrošača trebali bi biti dodijeljeni operateru koji kontrolira problem, kroz uravnoteženu primjenu odgovornosti u cijelom lancu.
  • Budući da potrošači sve više očekuju da budu sveobuhvatno informirani o ekološkim kvalitetama proizvoda, zakonodavstvo bi trebalo ostati jasno usmjereno na operatera koji kontrolira te elemente. U slučaju potrošačkog spora, prodavatelj bi stoga trebao imati koristi od pravne zaštite protiv proizvođača (ili dobavljača/distributera) koji je dao netočne ili nepotpune informacije o proizvodu.
  • Pravna fragmentacija i neodređenost načela i koncepta pravnog lijeka za prodavatelje ili njihove davatelje u slučaju da je potrošač svoje potraživanje uputio prodavatelju, stvara nesigurnost za prodavatelje i otežava primjenu pravne zaštite u obliku naknade u praksi. Većina online preprodavača su mala i srednja poduzeća s malo kapaciteta za sudjelovanje u pravnim sukobima s proizvođačima.
  • Kreatori politike trebali bi podržati mala i srednja poduzeća protiv štete od netočnih informacija o proizvodu, na primjer pružanjem specijaliziranih B2B posrednika. Europska komisija također bi mogla procijeniti potrebu za usklađenim i jasnim modelima obeštećenja kada se potrošači obraćaju prodavačima u slučajevima “zelenih” nesukladnosti i nesukladnosti.
  • Maloprodaja i veletrgovci imaju snažan interes raditi na zadovoljavanju potražnje potrošača za održivo proizvedenom hranom. Kao odgovorni akteri koji imaju središnju ulogu u lancu opskrbe, podržavamo sveukupne ciljeve strategije od farme do stola/vilice i radit ćemo na tome da damo svoj doprinos održivim prehrambenim sustavima koji koriste potrošačima i ostatku lanca opskrbe.
  • EuroCommerce i mnogi njegovi članovi potpisali su Kodeks ponašanja od farme do vilice, potvrđujući našu predanost radu na odgovornom poslovanju s hranom i marketinškim praksama. Naši članovi već imaju širok raspon inicijativa koje promiču održivije opcije, uključujući zajamčene narudžbe za poljoprivrednike tijekom prijelaza na ekološko. Pružajući mogućnost prodaje većih količina, naš sektor pomaže nagraditi poljoprivrednike koji usvajaju održive prakse i omogućavaju širem krugu potrošača pristup održivijoj hrani po pristupačnim cijenama. Sektor želi od farme do vilice postići svoje ambiciozne ciljeve i to na način na koji svi igrači mogu imati koristi, od farmera do krajnjeg potrošača.
  • Sektor je svjestan svoje uloge u podršci održivom ponašanju i praksi, ali nemamo sva rješenja sami. Što se tiče otpada od hrane, važno je da se njime bavi cijeli prehrambeni lanac, ali imajući na umu da je maloprodaja odgovorna za ne više od 5% otpada od hrane i da je postigla velike rezultate, npr. putem optimiziranog izvora ili donacije, kako bi se to još više smanjilo. Javna tijela i, na primjer, njihov porezni tretman donacija dodatno bi pomogli u smanjenju otpada i dobivanju još korisnije hrane koja ide kućanstvima kojima je potrebna. 53% otpada od hrane još uvijek nastaje u kući, a mi smo također aktivni u pomaganju potrošačima da uštede novac i smanje otpad s brojnim idejama kako planirati što kupuju i kako iskoristiti ono što imaju u hladnjaku.
  • Maloprodaja i veleprodaja podložni su značajnoj razini konkurencije. Takva konkurencija je najbolji način da se osigura da potrošači imaju širok izbor inovativnih proizvoda po najboljoj cijeni.

 

PRIJAVITE SE ODMAH! Ulaz je slobodan. 

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design