MAGROS 2017: Održana 29. tradicionalna, najveća konferencija za proizvođače i trgovce MAGROS 2017 s temom DIGITALIZACIJA I TRANSFORMACIJE U TRGOVINI

U Zagrebu je 10. listopada održana 29. tradicionalna, najveća konferencija za proizvođače i trgovce MAGROS 2017, a središnja tema skupa bila je DIGITALIZACIJA I TRANSFORMACIJE U TRGOVINI. Konferenciju su organizirali poslovni časopis Suvremena trgovina i Hrvatska gospodarska komora, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije ukazao je na značaj i ulogu trgovine u Republici Hrvatskoj za zapošljavanje, turizam i gospodarski rast, te naglasio da su pred trgovinom novi izazovi u procesu digitalizacije.

Hrvoje Šimić, predsjednik Uprave Tekstilpromet d.d. kao domaćin skupa, podsjetio je na povijest ove tvrtke dugu 68 godina u prodaji svih vrsta tekstila i proizvoda među kojima su najpoznatije vlastite i svjetske marke.

Mladen Mauher, prodekan na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu predstavio je novi studijski specijalistički program „Digitalna ekonomija“ koji će omogućiti mladim ljudima i tvrtkama daljnji i brži razvoj digitalizacije u praksi.

U ime Zaklade Konrad Adenauer, njen predstavnik Jure Avgustinović rekao je da ova njemačka institucija potiče gospodarsko-politički dijalog s ciljem razvoja socijalno-tržišnog gospodarstva, pa je iskazao očekivanja da će tema ove konferencije pozitivno utjecati na budući snažniji razvoj gospodarstva a posebno trgovine. Pri tome se trgovina mora otvoriti digitalnom dobu i obrazovnom sustavu, zaključio je Augustinović.

Skupu se obratila i Marija Kulaš, načelnica Sektora za trgovinu i tržište u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, i ukratko iznijela što Ministarstvo gospodarstva radi na temu digitalizacije a u cilju osuvremenjavanja poslovanja u domeni gospodarstva.

U ime pokroviteljice skupa Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednice RH, nazočnima se obratio njen izaslanik Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore i član Vijeća za gospodarska pitanja, koji je i otvorio konferenciju. Podsjetio je da je online poslovanje jeftinije a da obrtnici, mali i srednji poduzetnici još uvijek premalo koriste digitalizaciju u svakodnevnom osuvremenjivanju poslovanja i smanjivanju troškova. Zato je ovogodišnja konferencija MAGROS prilika za prezentaciju odgovarajućih novih rješenja, istaknuo je Ranogajec.

Uz brojne poduzetnike na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskoga sustav, Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, HAMAG-Bicro-a, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Zaklade Konrad Adenauer, Smart partnera IBM-a i mnogi drugi.

U uvodnim izlaganjima istaknuto je da je najveći izazov kod digitalizacije procesa u trgovini uvođenje i primjena multi-kanalne strategije. Potrošač s pravom očekuje točnu i besprijekornu uslugu na svim kanalima prodaje, a da mu pri tome nije uskraćen užitak kupovine. Istraživanja su pokazala da su najčešće promjene na četiri područja: odnosi s potrošačima, produktivnost, poslovni modeli i IT-informacijska sigurnost, te zaštita podataka. Pomoću digitalizacije može se doživljaj kupovine znatno povećati. Naime, digitalizacija omogućava znatno poboljšanje menadžmenta odnosa s potrošačima.

Istovremeno ona omogućava neposredan osobni odnos prema potrošaču na svim kanalima i, pomoću analize Big-Data, stavlja potrebe potrošača u središte interesa. Sektor turizma na mnoge načine koristi digitalne kanale za unapređivanje poslovanja ; predstavljanja destinacija, bukiranja, prijave, itd., a poznato je da su upravo turisti jedni od nositelja potrošnje posebice u tijeku turističke sezone.

Uspjeh online platformi poput Zalando ili Amazon, ali i neuspješni primjeri Karstadta, Quelle ili Schleckera signali su da je došlo vrijeme ozbiljnih promjena koji prisiljavaju stacionarnu trgovinu na dodatne poteze kako bi se osposobila za rentabilno suvremeno poslovanje u budućnosti. To je uvjetovalo digitalizaciju pojedinih procesa u nastojanju da pruže bolji servis kupcima na svim mogućim prodajnim platformama, a ujedno budu produktivniji i konkurentniji. Novi poslovni modeli otvaraju mogućnost proširenja na nova tržišta i privlačenje novih kupaca, bili su osnovni naglasci ovog skupa.

Nakon uvodnih izlaganja, održana su tri zanimljiva panela:

• Industrijska i retail revolucija X.0 u uvjetima digitalizacije
• Digitalizacija u trgovini
• Očuvanje radne sposobnosti zaposlenih u trgovini u eri digitalizacije i zaštita na radu

Prvi panel moderirao je dr.sc. Mladen Mauher, profesor sa Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, a sudionici su bili: prof.dr. Nikola Knego s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Suzana Kolesar - Sud časti i Centar za mirenje pri HOK-u, Draženko Kopljar član Uprave Privredne banke Zagreb i Emil Perić iz Sektora za industriju i IT Odjela za tehnološki razvoj i IT pri HGK.

Moderator drugog panela „Digitalizacija u trgovini“, bio je Ante Gavranović, novinar i publicist, a sudionici su bili: Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu u HGK; Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva; Hrvoje Šimić, predsjednik Uprave Tekstilprometa; Hrvoje Prpić, jedan je od osnivača CRANE-a - hrvatske mreže poslovnih anđela, osnivač HGspota; mr.sc. Darije Ramljak, izvršni konzultant i izvršni arhitekt, IBM-a; Goran Akmadžić, operativno poslovanje, M SAN Grupe i portala e-kupi i Tomislav Jukić, član Uprave, mStarta.

Na Panelu su postavljena brojna pitanja, ponajviše vezano uz praksu e-trgovine, njena značenja i izazova koja ona nosi sa sobom. Naznačeno je da tempo transformacije u maloprodaji uzima sve više maha. Ključna uloga pripada potrošaču koji mijenja svoje potrošačko ponašanje, koje postaje fleksibilnije i sve više individualno, što mu nove tehnološke mogućnosti omogućavaju.

Najvažnije pitanje je KAKO TRGOVINA MOŽE USPJEŠNO ODGOVORITI NA TE IZAZOVE? Naime, digitalizacija ne mijenja samo ponašanje potrošača i kanale kontakata prema njemu već mijenja cijeli poslovni model maloprodaje između proizvođača, liferanata i pružitelja usluga.

Da bi izdržali konkurentske pritiske, trgovačka poduzeća moraju, prije svega, razumjeti kako i u kojoj mjeri se mijenjaju navike i ukupno ponašanje kupaca, a onda – zajednos s partnerima – pronaći putove kako pronaći adekvatne mjere da odgovore na te promjene.

istaknuti su trendovi u e-trgovini, kao i zaštita potrošača u on-line komunikaciji. Naglašeni su vrlo ozbiljni zadaci koji stoje pored Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva. Kako se najveći broj pritužbi potrošača odnosi na mjere za uklanjanje nezakonitih uvjeta, odnosno na suzbijanje prijevara kojima se obmanjuju potrošači, bilo je riječi o mjerama koje se poduzimaju kako bi se u što većoj mjeri zaštitilo potrošače.

Među najvažnijim zadacima nalazi se i popularizacija digitalne pismenosti odnosno edukacija ukupnog stanovništva kao preduvjet šireg korištenja online trgovine i razumijevanje procesa digitalizacije.

U Panelu je pojašnjeno kako trgovci danas mogu odgovoriti na sve zahtjevnija očekivanja kupaca: Kako pri tome pomažu/odmažu digitalne tehnologije? Gdje i kako upotrijebiti napredne tehnologije poput cognitive computing (AI) ili blockchain? Kako trgovci i proizvođači mogu ubrzati svoju digitalni transformaciju? S kojim izazovima se susreće trgovina u procesu transformacije odnosno kako možemo svi zajedno utjecati na transformaciju-digitalizaciju Hrvatske? Uz naznaku globalnih (tehnoloških) trendova u trgovini navedene su i specifičnosti e-commercea u Hrvatskoj te daljnji planovi u pogledu digitalizacije.

Utjecaj digitalizacije na uvjete rada i mjere prevencije u trgovini
Moderator trećeg panela „Očuvanje radne sposobnosti zaposlenih u trgovini u eri digitalizacije i zaštita na radu“ bio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, a sudionici: Jure Radoš, član Uprave Pevec d.d.; Josipa Klišanin, načelnica Sektora za zaštitu na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava; Sven Bukovski, voditelj Službe za zaštitu na radu u DM-u; Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske i dr. Martina Elez, ravnateljica Ustanove za medicinu rada Nemetova – Prima.

U okviru ovog panela sudionici su ukazali što digitalizacija znači za radnike, način i uvjete rada, njihovu zdravstvenu sposobnost, što je moguće i potrebno poduzimati na sprječavanju ozljeda, nesreća na radu, zdravstvenih problema, bolovanja, prijevremenih odlazaka iz svijeta rada i dr. U 2016. u djelatnosti trgovine u kojoj je stopa ozljeda na radu na 1000 radnika na razini prosječne stope u RH, 83 posto radnika ozlijedilo se na mjestima rada, a 17 posto na putu na posao ili prilikom odlaska s posla.

Prema broju ozljeda ravnomjerno su pokriveni svi dani u tjednu dok je nešto manji broj zabilježen nedjeljom, a prema spolu gotovo je identičan broj ozlijeđenih žena i muškaraca u trgovini što se tiče nesreća na mjestima rada dok je kod ozljeda na putu veći udio žena. Prema starosti najveći broj ozlijeđenih zabilježen je u dobi između 31 – 40 godina, a zatim kod radnika u životnoj dobi od 18 – 30 godina. Najmanji udio ozlijeđenih bilježi se kod radnika starijih od 60 godina kao i kod onih od 51 – 60 godina.

Prema broju ozljeda u djelatnosti trgovine najveći broj registriran je u Gradu Zagrebu, zatim Primorsko-goranskoj županiji i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Analize u okviru EU ukazuju da su zdravstveni problemi najučestaliji uzrok izostanaka s radnih mjesta i bolovanja zbog bolova u kralježnici, ramenima, vratu, laktovima, rukama, koljenima a sve to dovodi do ozbiljnog pogoršanja kvalitete života radnika, te značajnih gubitka radnih dana.

Nedavno je objavljeno jedno istraživanje koje je ukazalo da su stalnim gledanjem u računalo glava i vrat u protuakciji i da sve to dovodi do bolova duž cijele kralježnice, a njeno dodatno opterećenje uzrokuje njezino prijevremeno trošenje te izaziva bol u vratu i leđima što nerijetko završava dugotrajnim bolovanjima, operacijom, smanjenjem ili gubitkom radne sposobnosti.

U studiji se kaže da samo čitanje poruka sa zaslona mobitela uz neprirodni položaj tijela stvara pritisak na vratu kao da na leđima nosimo sedmogodišnjaka. Tijekom panela postavljeno je i pitanje, kako motivirati poslodavce na poboljšanju radnog okruženja, zaštite na radu i zdravlja radnika, putem edukacija, informiranja, kampanja, uvođenja sustava OHSAS 18001 te drugih poticaja radi podizanja razine zaštite i sigurnosti.

Nakon zanimljive i dinamične rasprave sudionika moderator Vitomir Begović završio je panel zaključcima:
Digitalizacija, demografsko stanje, starenje stanovništva, a posebno radnog stanovništva, sve veći nedostatak radne snage te potreba produžetka radnog vijeka pred sve ključne čimbenike društva stavlja veliku zadaću; pojačati napore i ulagati u obrazovanje, razvijati kulturu zaštite na radu a mjerama prevencije osigurati očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.

Digitalizacija donosi veću produktivnost, konkurentnost i bolji servis potrošačima, a istovremeno utječe na tržište rada, na vrstu poslova, na radne uvjete te upućuje i na buduću zaposlenost u sektoru trgovine odnosno gašenje određenog broja radnih mjesta.

Za očuvanje radne sposobnosti radnika od osobite je važnosti primjenjivati mjere prevencije, zaštite na radu, sigurnosti i zaštite zdravlja u najširem smislu.

Potrebno je ukazati da su uz mehaničke ozljede na radu sve više prisutni rizici mišićno-koštanih bolesti koje su jedan od glavnih uzročnika djelomične ili trajne nesposobnosti za rad što upućuje na potrebu jačanja mjera prevencije, ranog otkrivanja, odgovarajućeg liječenja te pravodobne rehabilitacije, kako bi se očuvala radna sposobnost radnika. Zato je posebno važno pitanje ergonomije na mjestu rada, a to podrazumijeva da se rad mora osmisliti i organizirati tako da bude prilagođen radnicima.

Temeljni dokument za utvrđivanje rizika i mjere prevencije je procjena rizika u okviru koje je potrebno odgovarajuće oblikovanje svakog mjesta rada, prilagodba tehničkom napretku, povezivanje tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada i radnog okoliša, odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika kao i kvalitetan institucionalni socijalni dijalog poslodavaca i radnika, odnosno njihovih predstavnika u području zaštite na radu.

Primjere dobre prakse u hrvatskim tvrtkama kojima se podiže svijest o važnosti svakodnevnog ispravnog držanja tijela, kretanja i rada a sve s ciljem smanjenja vjerojatnosti pojave i razvoja bolnih stanja kralježnice, ali i cijelog sustava za kretanje, potrebno je što šire primjenjivati, poticati i stimulirati prevenciju uz konkretnu podršku sustava osiguranja pri HZZO, zaključio je Begović.

U sklopu Konferencije predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu posjetitelje su informirali o europskoj i nacionalnoj kampanji, brojnim aktivnostima ove središnje javne ustanove u području zaštite na radu te različitim oblicima potpore poslodavcima, sindikatima, radnicima, stručnjacima i drugim dionicima u zaštiti na radu kako bi učinkovito unapređivali ovo važno područje koje izravno utječe na gospodarstvo i sva druga područja.