Nastavno na Odluku Vlade RH o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2020. godinu od 2. travnja 2020. godine Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako trenutna kriza nije pogodan trenutak za zaustavljanje procesa javne nabave i investicija.
Kako bi se u ovim izazovnim trenucima održala likvidnost poduzetnika i održale pristigle investicije, a s obzirom da javni subjekti i naručitelji u RH čine značajan udio ukupne ekonomske aktivnosti, nužno je i u krizi nastaviti javnim investicijama i nabavom kao jednim od pokretačima gospodarstva.
„Investicije su jedina poluga koja može pokrenuti oporavak gospodarstva. Obustavom javnih poziva i nabava značajno oslabljujemo tu polugu što će produljiti krizu i povećati njene negativne efekte. To nam ujedno govori i iskustvo iz prethodne krize kada je dokazano da su mjere štednje na investicijama u većini država članica EU negativno utjecale na brzinu gospodarskog oporavka.“ – izjavio je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.
Odlukom se daje mogućnost objave javnih poziva i pokretanja novih postupaka javne nabave, ako za nabavu postoji opravdani i obrazloženi razlog. Navedeno je kako je ta mogućnost dana ponajprije zbog provedbe projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije. No, EU projektima povećava se priljev sredstava u Republiku Hrvatsku i – iako su dijelom sufinancirani iz lokalnih ili Državnog proračuna – puno je veća korist da se priljevom EU sredstava „popravlja“ financijska slika i tih proračuna te osigurava razvoj EU novcem (a na taj način i osigurava gospodarska aktivnost dijela gospodarstva oslonjenog na te projekte). Ako se zaustavi prijava EU projekata (jer neće biti moguće dobiti odobrenje za iznos koji sufinancira nacionalna komponenta), nastat će dugoročna gospodarska šteta i za korisnike (beneficiary), i za dio gospodarstva koji bi bio uključen u njihovu realizaciju. Stoga je jedan od prijedloga HUP-a i uvođenje prethodne suglasnost za budžete za sufinanciranje za prijave budućih EU projekata.
IT usluge koje velik broj obveznika javne nabave konzumira kroz prethodni period, a koje omogućavaju efikasno izvršavanje temeljnih segmenata djelovanja obveznika javne nabave (npr. računovodstveni programi, programi za funkcioniranje komunalnog sustava i izdavanje komunalnih rješenja i kazni, IT sustavi za naplatu parkiranja i kazni za pogrešno parkiranje i sl.) ključne su za rad. Traženje odobrenja za takve nabave koje se (uglavnom) jednom godišnje obnavljaju, uvelike će zagušiti sustav odobravanja istih, a s druge strane kod jednog dijela obveznika će se navedeno interpretirati kao naputak za odustajanje od korištenja takvih rješenja (što bi pak nanijelo štetu i poduzetništvu i efikasnosti djelovanja javnog sektora, što sigurno nije namjera Odluke Vlade RH).
Važno je naglasiti kako je Hrvatska u kontekstu ESI fondova potpisivanjem Sporazuma o partnerstvu i usvajanjem Operativnih programa 2014 – 2020 preuzela odgovornost za ispunjenje ciljeva ključnih za daljnji razvoj zemlje (samo neki su: reforma javnog sektora, povećano ulaganje u istraživanje i razvoj itd). Usporavanjem i odgodom provedbe Operativnih programa i s njima povezanih projekata i postupaka nabave, dovodimo se u opasnost od a) neispunjenja preuzetih obaveza prema EK te b) ne iskorištenju alociranih nam sredstava do kraja 2023. godine. Zbog toga, predlažemo da se čelnim ljudima institucija ipak omogući pravo odlučivanja o pokretanju javnih nabava za EU projekte, a ne da se taj posao prebacuje na Ministarstvo financija, jer su najkompetentniji odlučiti što je za funkcioniranje njihove institucije bitno, uz uvjet da poštuju raspoloživa sredstva koja za cijelu instituciju na razini budžeta definira i odobrava Ministarstvo financija. Isto tako, smatramo važnim da se odluka Vlade ne primjenjuje na javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavnih nabava koje se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova
Vezano za projekte digitalne transformacije i informatizacije javne uprave, ističemo kako se ne smiju zaustaviti projekti koji omogućavaju i/ili podržavaju isto. Zbog toga je potrebno ostvariti načelo davanja odobrenja za projekte digitalne transformacije i informatizacije javne uprave:
„Uslijed situacije izazvane covid-19 pandemijom napravili smo kao društvo kvantni skok u poimanju značaja digitalizacije za što bi nam u normalnim uvjetima trebali mjeseci, a možda i godine. To je kapital koji sada moramo iskoristiti i još više ubrzati pojednostavljenje i digitalizaciju poslovnih procesa kao i uvođenje novih e-usluga. Ovo je najveća i možda jedina prilika koja dolazi iz ove krize i ne smijemo je propustiti.“– zaključno je kazao predsjednik HUP-ICT Udruge, Boris Drilo.
