Maloprodaja u Europi i Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje transformacija zbog niza faktora, uključujući tehnološki napredak, promjene u potrošačkim navikama i ekonomske uvjete. Pritom se maloprodaja suočava s dinamičnim promjenama koje oblikuju njenu budućnost. Tu se, prije svega, misli na digitalizaciju, održivost i promjene u potrošačkim navikama To su, sada je to potpuno jasno, ključni faktori koji će definirati sljedeće faze razvoja. U Hrvatskoj, maloprodajni sektor se prilagođava tim promjenama, iako sa specifičnostima vezanim uz lokalne ekonomske i društvene uvjete, rečeno je na 36. konferenciji za proizvođače i trgovce Magros održanoj u srijedu.
Najvažniji trendovi u maloprodaji u Europi svakako su Digitalizacija i e-trgovina. Razvoj online trgovine nastavlja rasti diljem Europe s naglaskom na fleksibilnost i praktičnost za potrošače. Integracija digitalnih tehnologija poput beskontaktnih plaćanja, personalizirane kupovine i umjetne inteligencije ubrzava ovaj proces. Pandemija COVID-19 značajno je ubrzala prelazak na e-trgovinu, a mnoga poduzeća proširuju svoje digitalne platforme kako bi zadržala korak s promjenama.
Zbog povećane svijesti o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, potrošači u Europi traže proizvode s održivim karakteristikama. Ovo uključuje ekološki prihvatljive proizvode, etičke prakse u proizvodnji i minimaliziranje otpada, a mnoge tvrtke sada prilagođavaju svoje poslovanje tim zahtjevima.
Važna stavka odnosi se na promjena potrošačkih navika. Potrošači sve više traže iskustvenu kupovinu, gdje kupovna moć dolazi s naglaskom na društvenu i ekološku odgovornost. Zdravstvena svijest također raste, pa je povećana potražnja za organskim i lokalnim proizvodima.
Isto tako, kombinacija fizičke i online prodaje postaje ključni model u europskoj maloprodaji. Mnogi trgovci implementiraju strategije poput „klikni i preuzmi“, gdje kupci naruče online, a preuzimaju proizvode u fizičkim trgovinama.
Kakvo je stanje maloprodaje u Hrvatskoj
Hrvatska prati globalne i europske trendove, iako s određenim specifičnostima zbog manjeg tržišta i relativno sporijeg tehnološkog razvoja u odnosu na zapadnu Europu. Ipak, posljednjih godina dolazi do ubrzanog rasta. Pandemija je također povećala interes za online trgovinom, a domaći trgovci ulažu više u digitalne platforme.
Zanimljiva kretanja bilježimo i na području konsolidacije maloprodajnog tržišta. Hrvatska maloprodaja suočava se s pojačanom konkurencijom, kako domaćih tako i međunarodnih lanaca. Dolazak stranih igrača povećava pritisak na lokalne tvrtke da unaprijede svoje ponude i usluge.
U Hrvatskoj se primjećuje rast interesa za domaće proizvode, posebice u sektoru prehrambenih proizvoda. Sve veći broj potrošača preferira lokalne brendove, što je potaknuto i rastućim nacionalnim ponosom te potražnjom za svježim i kvalitetnim proizvodima. Kao i u ostatku Europe, i u Hrvatskoj raste svijest o ekološkoj odgovornosti, pa sve više trgovaca nudi ekološki prihvatljive opcije, od ambalaže do samih proizvoda. Zakonodavstvo također igra ključnu ulogu u poticanju održivih praksi.
Iako online trgovina raste, fizičke trgovine i dalje imaju snažnu prisutnost u Hrvatskoj, posebno u trgovačkim centrima, koji su popularna odredišta za kupovinu i društvena okupljanja. Iz tih naglašenih trendova proizlaze mnogi novi zadaci koji stoje pred hrvatskom maloprodajom. O nekima od njih govorilo se i na današnjem skupu u uvjerenju da će njihova implementacija pridonijeti ukupnom razvoju ovog važnog segmenta u ostvarivanju BDP-a.
To se, prije svega, odnosi na: neizvjesnosti u dobavnim lancima s obzirom na ukupna kretanja u Europi i u nas, zatim, na još uvijek neriješene odnose proizvođača, dobavljača i maloprodaje što se odražava i na cijenama hrane, na iskustva s rasporedom radnog vremena i, posebno, na nedostatak radne snage.
Mali i srednji trgovci upozorili su da im ograničenje rada nedjeljom ugrožava opstanak, a žale se i na manjak radnika i izostanak poticaja.
“Stav vlade je jasan: teško je pomiriti sve interese i sve želje. Jasno da je zabrana (rada nedjeljom, op.ur.) problem pojedinim dućanima, ali mislim da ćemo se svi složiti da nekada nije radilo nedjeljom i ništa nam nije falilo”, rekao je državni tajnik ministarstva gospodarstva Ivo Milatić.
Dodao je da je prema mišljenju vladajuće politike 16 radnih nedjelja sasvim dovoljno.
Trgovci pak upozoravaju da će se ograničenje rada nedjeljom osjetiti na profitu i da im to inače stvara velike poteškoće. Tako predsjednik Saveza udruge malih trgovca u Hrvatskoj Ivan Ćibarić kaže da obiteljske trgovine u malim mjestima umiru zbog takvih uvjeta.
“Zabrana rada nedjeljom ne odgovara malim trgovcima i obrtnicima s obzirom da kao mali obrtnik ili trgovac nismo i ne možemo biti u istoj poziciji kao veliki trgovci, jer garantiramo vlastitom imovinom”, rekao je.
Ćibarić se slaže da je stanje u trgovini dobro, ali da mali trgovci gube tlo pod nogama, potisnuti od velikih lanaca.
“Nikakve potpore nikada nismo dobili ni od koga i to je osnovni problem. Ako niste proizvođač, vi niste nitko i ništa na tržištu”, rekao je.
Nedostaje radnika, sezonu izvukli studenti, đaci, stranci i umirovljenici
Na konferenciji je istaknut i problem nedostatka radnika. Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić kaže da su sezonu izvukli studenti, učenici, umirovljenici, sezonci i strani radnici.
“Nema dovoljno zaposlenih, pa su poslodavci čak novčano nagrađivali radnike koji su doveli nove”, ustvrdila je.
Smatra da nedostatak radnika ukazuje da je jako bitno kakav je njihov položaj i kako se na poslu osjećaju.
Raspravljalo se je i o digitalizaciji i novim mogućnostima korištenja umjetne inteligencije u trgovini.
Direktor tvrtke Calisto Ivan Maglić kaže da uporaba umjetne inteligencije u trgovini može imati popriličan utjecaj.
Kao primjer navodi business to business trgovinu gdje se koriste određeni asistenti, a alati generativne umjetne inteligencije pomažu u optimizaciji cijena, personalizaciji usluge, marketinškim kampanjama i sl.
“Sve to se uvodi i u Hrvatskoj, ali u malim koracima, a mnogi koji rade na tome ne žele govoriti o detaljima, jer znaju da će biti kopirani”, rekao je.
Trgovcima preporučuje da se fokusiraju na tehnologije koje mogu bez velike investicije donijeti velike promjene.
Na konferenciji su obrađene i teme poput svekanalne hibridne budućnost maloprodaje, poboljšanja logistike i isporuke i promjene uloge fizičkih trgovina.
Jedan od sudionika panela koji je govorio o budućnosti trgovine bio je i Dario Klemar, prokurist i voditelj resora Informatike, Financija, Računovodstva i Kontrolinga u dm-u te voditelj prodajne regije u Hrvatskoj, koji je istaknuo: “Tijekom proteklih nekoliko godina naučili smo jednu važnu stvar: svakom izazovu i svakoj promjeni na tržištu moramo se i možemo prilagoditi na način koji odražava temeljne vrijednosti tvrtke, a samim time kupcima i djelatnicima nudi stabilnost i ulijeva povjerenje. Tehnologija i njezin ubrzani razvoj značajno su utjecali na brojne poslovne procese. Odmjereno praćenje trendova i odgovorna implementacija novih tehnologija pokazali su se najboljim pristupom koji nam je omogućio da istovremeno povećamo učinkovitost, a opet zadržimo fokus na potrebama ljudi, u skladu s vrijednosnim načelima dm-a.”
Skup je organizirao časopis Suvremena trgovina, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te ministarstava gospodarstva i vanjskih i europskih poslova.
(Hina i Suvremena trgovina)