Hrvatske tvrtke zelenu tranziciju u većoj mjeri vide kao rizik, a manje kao priliku, pokazalo je istraživanje EIB-a o ulaganjima u Hrvatskoj, pri čemu su iz te financijske institucije naglasili potrebu razvijanja svijesti o benefitima te tranzicije za korporativni sektor, u smislu većih ulaganja i poslovnih prilika.
Istraživanje je provedeno lani, u njemu je sudjelovalo više od 12 tisuća tvrtki iz Europske unije, od čega njih 481 iz Hrvatske, a predstavljeno je u petak na konferenciji “Ulaganja za otpornost i strukturnu transformaciju”, koju su organizirali Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska narodna banka (HNB).
Ono je tako između ostalog pokazalo da gotovo šest od deset tvrtki u Hrvatskoj smatra da vremenski događaji, to jest nepogode, negativno utječu na njihovo poslovanje. Pritom, 33 posto ih je već uložilo sredstva u jačanje otpornosti na rizike povezane s klimatskim promjenama te u smanjenje emisija ugljikovog dioksida, dok ih 51 posto planira ulagati u sljedeće tri godine.
Postotak od 33 posto o “već uloženom” je mnogo niži od prosjeka EU-a koji iznosi 53 posto, dok je postotak koji iskazuje namjeru o budućim ulaganjima identičan za Hrvatsku i Uniju, pokazalo je istraživanje.
Ono je utvrdilo i da je više od jedne trećine hrvatskih tvrtki, njih 36 posto, u 2021. ulagalo u poboljšanje energetske učinkovitosti, dok prosjek EU-a iznosi 40 posto.
No, iz EIB-a su apostrofirali da više hrvatski tvrtki, njih 23 posto, prijelaz na strože klimatske standarde i propise vidi kao rizik, nego kao priliku, 18 posto, dok prosjek Unije za potonje iznosi 29 posto.
“Tvrtke propuštaju u većoj mjeri vidjeti pozitivne aspekte te tranzicije. Treba raditi puno više na osvješćivanju implikacija zelene tranzicije za korporativni sektor, u smislu većih ulaganja i poslovnih prilika”, izjavila je direktorica Ekonomskog odjela EIB-a Debora Revoltella.
Prepreke ulaganjima troškovi energije, neizvjesna budućnost i nedostatak kvalificirane radne snage
U pogledu jačanja otpornosti i transformacije gospodarstva, Revoltella je istaknula važnost ulaganja u inovacije, zelenu tranziciju, uz jak naglasak na razvijanje vještina.
Naime, kada je riječ o dugoročnim preprekama za ulaganja hrvatskih tvrtki, velika ih većina, otprilike devet od deset, uz neizvjesnu budućnost i troškove energije, apostrofira upravo dostupnost kvalificirane radne snage.
I nadalje zabrinjava dostupnost financiranja – u Hrvatskoj 10 posto tvrtki ima financijska ograničenja, što je iznad prosjeka EU-a od šest posto i “potvrđuje dugoročan obrazac”, pokazalo je istraživanje. Financijski ograničene tvrtke uključuju one koje su nezadovoljne visinom prikupljenih sredstava, koje su zatražile vanjsko financiranje, ali ga nisu dobile, kao i tvrtke koje nisu zatražile vanjsko financiranje jer su mislile da će troškovi zaduživanja biti previsoki ili da bi bile odbijene.
Kada je riječ o ostalim nalazima EIB-ovog istraživanja, 41 posto hrvatskih tvrtki je reklo da u 2022. očekuje oporavak, s povratkom prodaje na razinu iz 2019., dok ih gotovo 60 posto očekuje da će im prodaja lani premašiti pretkriznu razinu iz 2019. godine.
Između ostalog, istraživanje je pokazalo i da je gotovo polovica hrvatskih tvrtki, njih 49 posto, povećala broj zaposlenika od 2019. godine, što je iznad prosjeka EU-a od 38 posto i SAD-a od 41 posto.
Unatoč padu optimizma u pogledu kratkoročnih uvjeta ulaganja u odnosu na godinu ranije, poslovna i investicijska klima u Hrvatskoj je ipak optimističnija od ukupne perspektive za Europsku uniju, istaknuto je na predstavljanju rezultata istraživanja.
Vujčić: Sve veća izloženost klimatskim rizicima
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je podsjetio da je HNB zajedničke konferencije s EIB-om organizirao i 2014. i 2018. godine.
Istaknuo je da je EIB najveći institucionalni ulagač u Hrvatskoj, s dosad uloženih sedam milijardi eura u razne projekte, pri čemu je trenutno najviše usmjeren na ulaganja u razvoj digitalne i klimatski otporne ekonomije.
Vujčić je rekao i da će integracija Hrvatske u šengenski prostor potaknuti gospodarski rast i generirati nova ulaganja.
No, apostrofirao je i složenost aktualnog okružja, obilježenog visokom inflacijom, poremećajima u opskrbi energijom te neizvjesnostima o budućim globalnim kretanjima, i gospodarskim i geopolitičkim.
“Povrh toga, izglede opterećuje sve veća izloženost klimatskim rizicima koji utječu na svaki segment našeg poslovanja i života, što treba rješavati istodobno s kratkoročnim izazovima“, izjavio je Vujčić.
EIB-ov poticaj za investicije u energetsku diverzifikaciju i tranziciju
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska je izjavila da se ruskom agresijom na Ukrajinu pojavljuju novi izazovi koji prijete održivom gospodarskom i socijalnom rastu EU-a, pa tako i Hrvatske.
“Kao i u prethodnoj krizi, EIB grupa spremna je poduprijeti tvrtke u Hrvatskoj da prebrode i ovaj najnoviji izazov. Do 2027. planiramo mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja kao potporu planu ‘REPowerEU’ za diverzifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijeloj Uniji. EIB grupa spremna je osigurati da Hrvatska što je moguće više iskoristi ovaj veliki investicijski poticaj”, izjavila je Czerwińska.
Ministar financija Marko Primorac iznova je apostrofirao sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), koja bi trebala doprinijeti dugoročno održivom rastu hrvatskog gospodarstva, uz jačanje njegove otpornosti.
Vlada putem tog plana prioritizira ulaganja u digitalizaciju, zelenu tranziciju, istraživanje i razvoj, inovacije, razvoj vještina, a koje vidi kao pokretače veće konkurentnosti gospodarstva.
U kontekstu tih ulaganja Primorac je apostrofirao i Višegodišnji financijski okvir (VFO), “težak” oko devet milijardi eura. (H)
