Zdravlje i bolest ljudskog organizma ovise o biološkofiziološko-kemijskim ravnotežama koje imaju ulogu važnoga regulacijskog mehanizma u svim tjelesnim funkcijama. Kad se poremete te funkcije, one su mjerljive kao promjena koja nam može dati “signal” da smo ušli u stanje bolesti, što se može primijetiti pomakom prema kiselosti.
Uspjeh bilo koje terapije mnogo je veći ako se tijelu pomogne da se oslobodi kiselina, što uključuje promjenu životnih navika i uzimanje namirnica koje nam daju potrebnu lužnatost organizma.
Lužnato-kisela uravnoteženost organizma u tijelu iznimno je važna za naše zdravlje. Nema organa niti pojedinačne stanice našeg tijela koji ne mogu biti oštećeni ili potpuno uništeni zbog povećane kiselosti. Međutim, u našem organizmu postoji samoregulacija koja nastoji održavati stalnu koncentraciju kiselosti u krvi na pH 7,4.
Ipak načinom života i lošom prehranom možemo povećati kiselost i u tom slučaju previše se kiseline nakuplja na nekim mjestima što se očituje bolnim naslagama na vezivnom tkivu koje se sastoje od nakupljenih soli. To su već znaci kroničnog oštećenja i uzrok mnogih zdravstvenih tegoba.
Prema istraživanjima, velika lužnatost u krvi sprečava nastajanje i razvijanje postojećeg raka. Istraživanja govore kako se rak ne može razvijati u lužnatoj okolini, nego u kiseloj, tako bi pH krvi trebao biti što viši. Inače, 7,0 pH je oznaka za neutralno, a naše je tijelo blago lužnato – 7,4 pH.
Omjer za zdrave ljude, kako bi se izbjeglo bolesno stanje, trebao bi biti 75% “lužnate hrane” i 25% “kisele” tijekom dana. Zato je vrlo bitno da se upoznamo s namirnicama i da promjenom prehrane pomognemo našem tijelu da uspostavi kiselo-lužnatu ravnotežu.
Ravnoteža kiselina i lužina
Vegetativno upravljanje stanica ovisi o ravnoteži kiselina i lužina te od minerala, elemenata u tragovima, vitamina, aminokiselina, masnih kiselina i enzima. Stalna kontrola kiselosti izuzetno je važna. Lužnato-kisela uravnoteženost organizma štiti nas od mnogih bolesti današnje civilizacije.
Danas, zbog suvremenog načina života, većina ljudi ima previše kiselina. Posljedica toga su tvrdi mišići i neugodni bolovi. Tome je više uzroka, a najvažniji je prijelaz s biljne na bjelančevinastu prehranu i nedovoljno kretanje, odnosno nedostatna tjelesna aktivnost. Tomu je pomogla i današnja denaturirana prehrana, prepuna bojila i konzervansa.
Kiselost je jedna od najčešćih probavnih tegoba. Poremećena ravnoteža kiselina i lužina čest je uzrok upale želučane sluznice. Iskustva govore da bismo za protutežu određenoj količini mesa trebali uzimati sedmerostruku količinu povrća, što je, hraneći se na prosječan način, nemoguće.
Za neutralizaciju viška kiselina organizmu trebaju minerali, među ostalim kalij i natrij. Pritom posebnu ulogu ima kalcij uskladišten u kostima i zubima, najvećim centrima kalcija. Umor i nesanica često su odraz porasta kiselina u organizmu. Raste li kiselost samo lokalno ili u cijelom organizmu, tijelo reagira s boli, često vrlo jakom.
Neuredna lužnato-kisela ravnoteža može biti uzrokom pojave mnogih zdravstvenih tegoba i oštećenja zdravlja: reume, osteoporoze, ekcema i kožnih osipa, glavobolje, prehlade i gripe, kao i mnogobrojnih želučano crijevnih tegoba i poremećaja. Najveći i jedini mogući uvjet za ozdravljenje akutnih i kroničnih bolesti, jest normalizacija ravnoteže između kiselina i lužina.
Što može uzrokovati pojavu zakiseljenja – kiselosti?
- jedenje previše mesa
- zagađenje okoliša-zraka
- kisele kiše koje minerale potiskuju u niže slojeve tla
- rezanje, obrada i kuhanje hrane
- pijenje premalo tekućine
- alkohol, pušenje
- premalo kretanja, stres
- vanjski čimbenici koji dovode do demineralizacije organizma
- visoke temperature i pretjerano znojenje
- uzimanje lijekova, posebice salicilata, koji su sastavni dio svih analgetika i tableta
Najbitniji unutarnji faktori koji vode organizam u kiselost:
- krivo jedenje, brzo gutanje s puno progutanog zraka
- probavne tegobe, nadutost, plinovi
- kronične bubrežne tegobe
- dijabetes melitus
- upale
- povišena tjelesna temperatura
- uobičajeni i lokalni nedostatak kisika
- neuravnotežen srčano krvožilni sustav
Poremećena lužnato-kisela ravnoteža može uzrokovati:
- tegobe lokomotornog sustava
- bolna leđa, osteoporozu, reumatske tegobe
- tegobe probavnog sustava
- gastritis, crijevne upale, grčeve, poremećenu crijevnu floru
- kronični umor, pospanost, nedostatak energije
- depresivnost, pretjeranu živčanost
- bolesti srca i krvožilnog sustava, niski tlak, srčane aritmije
- glavobolju, migrenu
- karijes, paradentozu
- bubrežni disbalans
- giht (ulog)
- smanjenje izdržljivosti i krutost mišića
- nizak prag boli
- nepodnošljivost boli
Ukoliko je ustanovljena kiselost vašeg organizma što možete učiniti za sebe? Žurno pomozite neutralizaciji kiselosti. Tijelo na prehladu reagira hiperprodukcijom kiselina, kao i kod žena za vrijeme menstrualnog ciklusa. Šećer je kradljivac lužina jer prilikom razgradnje troši kalcij, stoga ljudi koji uzimaju puno slastica često imaju nedostatak kalcija.
Preopterećenost kiselinama organizam neutralizira mineralima, a to su kalcij, magnezij, kalij, željezo, cink i drugi. Pritom važnu ulogu ima kalcij pohranjen u zubima i kostima, jer predstavlja najveću zalihu minerala. Za probleme zuba i pojavu karijesa česti su “krivci” višak kiselina i nedostatak lužina.
Probavni sustav je složeni mehanizam, s nizom kemijskih reakcija koje se smjenjuju i u kojima kiseline imaju vrlo važnu ulogu. Kiseline u organizam dospijevaju hranom, ali određene kiseline proizvode jetra, gušterača i želudac. Za dobru probavu, za izlučivanje štetnih i nepotrebnih tvari bez fermentacije i nadutosti, želučani i crijevni sadržaj trebaju imati uravnoteženu pH vrijednost.
Rješenje je jednostavno treba smanjiti uporabu kiselih namirnica u korist lužnatih, koje odlično pogoduju probavnom sustavu, a dobrodošla pomoć će biti i svakodnevna uporaba alkalne vode dobivene procesom ionizacije.
Izvor: Fitshop.hr
