Hrvatskoj su potrebna ulaganja u modernu infrastrukturu, poput optičke, kao i u 5G mrežu, a digitalna transformacija predstavlja priliku za veće stope gospodarskog rasta i hvatanje priključka s razvijenim svijetom, istaknuto je u četvrtak na predizbornoj raspravi o digitalnoj ekonomiji u HGK.
Panel rasprava je održana na inicijativu Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK), a nazočili su joj predstavnici većine relevantnih političkih stranaka u Hrvatskoj.
Aktualni ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat (HDZ) podsjetio je na projekt pokretanja poslovanja digitalnim putem, aplikaciju Start, kao i platformu e-račun, putem koje je u zadnje dvije godine izdano više od pet milijuna računa.
Zahvaljujući upravo rezultatima u digitalizaciji, Horvat ističe i da je ostvaren i rast na Doing Business ljestvici Svjetske banke, na kojoj daljnji napredak očekuje i ove godine, a apostrofira i pomak na indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI).
“Tako je 2019. godina u kojoj se neravnoteža, prvenstveno implicirana digitalizacijom, pretvara iz negativnih koeficijenata u pozitivne koeficijente, a tomu u prilog idu i četiri akcijska plana administrativnog rasterećenja, pri čemu je do sada od 843 administrativne mjere, koje su se ukidale ili mijenjale, gotovo 200 digitalizirano”, izjavio je Horvat.
Dalje treba ići istim putem, samo puno, puno brže, ističe Horvat, koji dodaje i da je nacionalni plan digitalne transformacije, na kojem su radili brojni stručnjaci, spreman za javnu raspravu.
Na pitanje o Fini i APIS-u, Horvat kaže da ni jedna ni druga institucija ne zadovoljavaju u potpunosti potrebe privatnog sektora i javnog servisa, a želja mu je da se u budućnosti dogodi njihova transformacija, pa i sinergija, u smislu spajanja. Ne smije se, dodaje, potcjenjivati stručni i intelektualni kapital kojim te dvije agencije raspolažu.
Predstavnik Restart koalicije Marko Rakar smatra da u slijedećem razdoblju država treba aktivno sudjelovati i micati barijere poduzetnicima, ili se “skloniti”, a pritom je kritičan upravo prema Fini.
Apostrofira, naime, Finu i njenu uslugu e-računa za koju smatra da je “poluproizvod”. Ustvrdio je da je Fina nekompetentna, pa i po pitanju te platforme, a kaže da je usluga e-računa tržišna te se stoga jedna državna institucija njome ne bi trebala baviti.
“Država se mora maknuti iz svih onih segmenata koji su široko javno i tržišno dostupni”, ustvrdio je Rakar.
Predstavnik stranke Pametno Bruno Samardžić smatra da je Hrvatskoj potrebna radikalna digitalizacija, kako bi se svi procesi mogli odvijati putem interneta, za što je potrebna agilnija država, kao i “tanji” sustavi.
Smatra da je Fina primjer jednog od “najdebljih” sustava, od kojeg imamo više štete no koristi, a da bi trenutne poslove koje obavlja mogli obavljati komercijalni konkurenti.
Ističe i da bi Hrvatska mogla biti “par excellence” destinacija za digitalne nomade, ljudi koji žive na raznim lokacijama i rade putem računala, no u tom cilju potrebno im je omogućiti jednostavan rad i dobivanje svih usluga.
Hrebak: Otpor birokratskih struktura i “duboke države”
Gradonačelnik Bjelovara i predsjednik HSLS-a Dario Hrebak kazao je da su u Bjelovaru u zadnje tri godine napravili veliki iskorak po pitanju digitalizacije, transparenosti i drugačijeg načina upravljanja.
Pri uvođenju digitalizacije apostrofira otpor “duboke države” i birokratskih struktura, koje su nalazile mnoge razloge zašto se nešto ne može provesti. No, poručuje da se može, čemu je Bjelovar upravo primjer.
Ističe nužnost ulaganja u modernu infrastrukturu, poput optičke i kablovske, kao i 5G mreže, za što je potrebno smanjivanje poreznog opterećenja i nameta, kao i razgovor sa svim relevantnim dionicima, poput investitora.
Stoga, potrebno je u još većoj mjeri otvoriti prostor privatnom sektoru, no nužna su i ulaganja države, jer “jedno bez drugoga ne može”, poručuje Hrebak.
Predstavnik Domovinskog pokreta Sanel Volarić kaže da je digitalna transformacija u posljednjih 20 godina ostala neiskorištena šansa, a smatra da je ona upravo i jedina šansa, s obzirom na velik multiplikativni utjecaj na gospodarstvo, za podizanje stopa rasta i hvatanje priključka s razvijenim svijetom.
Špigel: Država mora osigurati preduvjete za digitalnu transformaciju
Predstavnik platforme Možemo! Ivo Špigel ističe da razvoj digitalne ekonomije nije pitanje za Vladu već za gospodarstvo, odnosno vlasnike i menadžment kompanija, koji moraju imati želju za digitalizacijom poslovanja. Država je tu tek da dade okvire i preduvjete za transformaciju, napominje.
Niti jedna organizacija iz javnog sektora ili lokalne samouprave ne smije od građanina ili gospodarstvenika tražiti u bilo kom obliku informaciju koja već postoji u sektoru javne uprave, kaže Špigel, dodajući kako se ta rečenica iz hrvatskih propisa ne primjenjuje. Ako Možemo! budu u prilici, tu jednu rečenicu će pretvoriti u realnost, poručio je.
Predstavnik HNS-a Nikola Plavec apostrofira da je za uvođenje procesa, pa tako i digitalizacije, potrebno puno vremena i truda, što uključuje i zakonsku regulativu, no prednosti su nam dobro školstvo i radna snaga, što nam omogućuje da se relativno brzo uključimo u digitalne projekte, pri čemu ističe potencijal digitalne transformacije u energetici.
Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš ističe da je posljednjih nekoliko mjeseci obilježenih pandemijom koronavirusa pokazalo nužnost, no i sposobnost bržeg prilagođavanja u sferi digitalizacije. (H)
