Za 70 posto teritorija Republike Hrvatske primjenjuju se katastarski planovi nastali još u 19. stoljeću. O tome kako podatke ažurirati i povezati postojeće registre govorilo se na konferenciji i okruglom stolu: „Digitalni katastar-osnovni preduvjet razvoja Republike Hrvatske“ u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Državne geodetske uprave.
Vlada Republike Hrvatske, putem Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave od 2003. godine provodi Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra skraćenog naziva – Uređena zemlja. Katastarska evidencija sadrži više od 15 milijuna katastarskih čestica koje su podijeljene u 3383 katastarske općine.
Krajem 2017. godine pokrenut je opsežan projekt kojim će provesti poboljšanje katastarskih planova metodom homogenizacije na cca. 2500 katastarskih općina na kojima je to potrebno, a planirani završetak projekta je do 2020. godine.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a tom je prilikom naglasio: „Često govorimo o nužnim strukturnim promjenama, a zemljišni registri važan su dio tih promjena. Početak i kraj svake investicije su zemljišne knjige, a većina investicija koje su zaustavljene, zaustavljene su upravo u toj točki. Bez pravog registra teško je upravljati nekretninama, riješiti pitanja upisa i konačno realizirati ulaganje.“
Damir Delač, predsjednik HUP- Udruge geodetsko-geoinformatičke struke naglasio je: „Nužno je napraviti novi registar o prostoru koji će objedinjavati i povezivati tri područja: katastar, zemljišne knjige i stvarno stanje. Hrvatska zbog neusklađenosti trpi štetu uzrokovanu nesređenim prostornim podatcima koja iznosi oko 5 milijardi kuna godišnje. Ministarstvo pravosuđa oskudijeva s novcem i kadrovima za obnovu zemljišnih knjiga bez čega nema katastra nekretnina, a katastarska izmjera mora postati Razvojni projekt Republike Hrvatske.“ Damir Delač procjenjuje da bi cijena izrade novog registra iznosila oko 10 milijardi kuna.
Dr. sc. Damir Šantek ravnatelj Državne geodetske uprave izdvojio je najvažnije prednosti novih katastarskih izmjera, a to su smanjenje pravnih sporova i intervencija sudova; povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave i centralne države: porezi, komunalni doprinosi, naknade; bolji i brži gospodarski razvoj lokalnih zajednica; rast vrijednosti zemljišta te veća pravna sigurnost za vlasnike; potpuna i ažurna evidencija vlasništva i tehničkih podataka o katastarskim česticama, omogućit će bolju analizu i strategiju razvoja gospodarskog potencijala RH: “Vrijeme je za digitalni katastar. Svi podatci će biti na portalima i više se neće plaćati naknade za njih.“-zaključio je Šantek.
Denis Čupić, direktor FO developmenta i predsjednik HUP-Udruge developera: „Stanje katastra i zemljišne knjige jedan je od faktora zbog kojih smo kao zemlja neatraktivni za ulagače, točnije ulagači se susreću sa nizom administrativnih postupaka i vremenom koje je potrebno da se savladaju. U konačnom aspektu za ulagača to je uvijek novac. Navedeno je jedan od faktora zbog kojih nam je i rating nizak, a posljedično i cijena kapitala za Hrvatsku visoka. Naš pravni sustav ne prepoznaje mogućnost da zainteresirani privatni vlasnik, ulagač, sufinancira pojačani rad katastra i zemljišno knjižnog odjela, pa čak niti da to sufinanciranje formalno bude kroz jedinicu lokalne uprave i samouprave. Upravo tema poreza na nekretnine koja je visoko polarizirala naše društvo i državu otvara pitanje pravednosti samog poreza jer zbog neujednačenih evidencija jedan susjed ima upisanu ralnu površinu dok drugi ima upisanu manju te stoga i sam porez kao takav a i sada komunalna naknada je u segmentu opterećenja nepravedan.“
Na okruglom stolu sudjelovali su državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nikolina Klaić, ravnatelj Državne geodetske uprave Damir Šantek, predsjednik HUP-Udruge geodetsko-geoinformatičke struke Damir Delač, direktor tvrtke F.O. Developmenta i predsjednik HUP-Udruge developera Denis Čupić, Zoran Avramović, načelnik Samostalnog sektora za zemljišnoknjižno pravo Ministarstva pravosuđa i Milan Rezo, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja.
Zaključeno je je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se registri i zemljišne knjige u što kraćem vremenu uredili. Nove katastarske izmjere osiguravaju puno brže ishođenje kvalitetnih prostornih podataka koji su ažurni i točni, a rješavanje imovinsko pravnih odnosa postaje učinkovitije, brže, jeftinije.
