Hrvatska se suočava s velikim izazovima na tržištu rada koji su posljedica smanjenja broja stanovnika, njegovog starenja te brzog tehnološkog napretka. U posljednjih deset godina gotovo je 400.000 stanovnika manje, a prema projekcijama očekuje se da će se u sljedećih trideset godina njihov broj dodatno smanjiti za 19 %. Do 2050. udio starijih od 65 godina mogao bi dosegnuti 30 %. S druge strane, očekuje se da će do 2035. Hrvatska trebati više od 300.000 radnika kako bi mogla odgovoriti na brze promjene na tržištu rada, pri čemu će sve veći naglasak biti na zelenim i digitalnim radnim mjestima.
Manjak raspoloživih kvalificiranih radnika jedna je od glavnih prepreka investicijama privatnog sektora i bržoj zelenoj tranziciji te uzrok nedostatka radne snage u ključnim sektorima gospodarstva kao što su turizam, građevinarstvo i industrija. To je i jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika u pružanju usluga kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije, zdravstvo te socijalna i dugotrajna skrb.
Vlada Republike Hrvatske već je poduzela nekoliko važnih koraka za rješavanje tih izazova. Na primjer, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska je provela važne reforme tržišta rada u cilju poboljšanja obrazovanja odraslih i boljeg usmjeravanja aktivnih politika zapošljavanja. Hrvatska provodi i Strategiju demografske revitalizacije, izmijenila je Zakon o strancima te uvela programe zapošljavanja ranjivih skupina i bespovratna sredstva za usavršavanje i prekvalifikaciju u zelenim i digitalnim industrijama.
„Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike utvrdilo je ključna područja djelovanja te smo svoje aktivnosti usredotočili na uključivanje i aktivaciju podzastupljenih skupina na tržištu rada, pružanje potpore razvoju vještina, osposobljavanje i obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba te poboljšanje radnih uvjeta za hrvatske i migrantske radnike,“ rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. „Za bolje razumijevanje potreba današnjeg gospodarstva, osobito u nadolazećem razdoblju, ključna je suradnja s poslodavcima. Na taj način možemo identificirali sposobnosti i vještine za koje postoje potrebe u sektorima koji rastu (kao što su ICT sektor, građevinarstvo, turizam i transport). Na njih se kao Republika Hrvatska želimo fokusirati kako bismo pripremili kvalitetne i relevantne obrazovne programe prema kojima će se budući radnici obrazovati za tržište rada.“
Kako bi dodatno poboljšali i podržali te intervencije i politike, Predstavništvo Europske komisije i Ured Svjetske banke u Hrvatskoj zajedno su organizirali konferenciju Suočavanje s nedostatkom radne snage, znanja i vještina u Hrvatskoj, na kojoj su sagledali uzroke te na temelju iskustava u EU-u i opsežnih analiza Svjetske banke predložili rješenja za taj izazov. Na konferenciji je istaknuto i da je Europska komisija nedavno pokrenula inicijativu „Unija vještina“ u cilju unaprjeđenja obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama kako bi se razvile vještine potrebne za kvalitetna radna mjesta i život te povećala konkurentnost europskoga gospodarstva.
Za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina hrvatskim nositeljima politika na raspolaganju su višedimenzionalna rješenja. Ona uključuju povećanje participacije na tržištu rada pružanjem ciljanih usluga za manje aktivne skupine kao što su mladi, stariji, niskokvalificirani, žene i migranti. Mlade bi trebalo dodatno informirati, proširiti im mogućnosti stažiranja i naukovanja, pružiti poticaje za poslodavce, a bespovratna sredstva za samozapošljavanje dopuniti edukacijama o poduzetništvu. Sudjelovanje žena moglo bi se povećati poboljšanjem dostupnosti skrbi za djecu, proširenjem mreže ustanova dugotrajne skrbi, podržavanjem žena u poduzetništvu i izradom rodno osjetljivih aktivnih politika zapošljavanja. Za bolju integraciju migranata trebalo bi izraditi novu migracijsku strategiju, poboljšati propise kojima se uređuje rad agencija za zapošljavanje, uložiti u tečajeve jezika i kulture te proširiti centre koji bi na jednom mjestu pružali integrirane usluge.
Ključno je razviti vještine u skladu s potrebama zelenih i digitalnih industrija, proširiti model cjelodnevne škole i modernizirati kurikulume, jačati industrijska partnerstva i poboljšati profesionalno usmjeravanje. Za uklanjanje postojećih izazova važno je i poboljšati programe usavršavanja i prekvalifikacije te jačati cjeloživotno učenje. Poboljšanjem međunarodnih partnerstava za migracije kroz Globalna partnerstva za migracije olakšali bi se osposobljavanje i migracije kojima bi se riješio manjak vještina. Politike razvoja radne snage poboljšale bi se nadogradnjom informacijskog sustava za napredno praćenje tržišta rada tako da obuhvaća prognoze potrebnih vještina, praćenje ishoda i sučelje prilagođeno korisnicima.
„Ljudi su snaga hrvatskoga gospodarstva. Nadovezujući se na ulaganja koja se financiraju iz NPOO-a i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), kao što je inovativni sustav vaučera, Hrvatska može dodatno uložiti u svoje politike obrazovanja, usavršavanja i prekvalifikacije kako bi povećala konkurentnost i potaknula uključivost”, napomenula je Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
„Ako Hrvatska poboljša javne politike tako da može iskoristiti neiskorišteni potencijal domaće radne snage, privući strane radnike s različitim vještinama i poboljšati vještine sadašnjih i budućih radnika, mogla bi stvoriti uvjete za snažniji gospodarski rast i veću konkurentnost u ovom promjenjivom svijetu rada”, rekla je Anna Akhalkatsi, direktorica Svjetske banke za Europsku uniju. „Oslanjajući se na svoja uspješna iskustva u drugim zemljama, Svjetska banka spremna je podržati Hrvatsku u rješavanju izazova na tržištu rada i izgradnji otpornoga gospodarstva za budućnost.”
Na konferenciji su se okupili kreatori politika, predstavnici lokalnih jedinica, Europske komisije, Svjetske banke, međunarodne zajednice te privatnog sektora, think tankova, akademske zajednice i civilnog društva. Konferencija je uključivala i panel-diskusiju s cijenjenim stručnjacima koji su razgovarali o uzrocima i rješenjima za nedostatke na tržištu rada.
Svjetska banka u Hrvatskoj
Svjetska banka partner je Hrvatskoj više od 30 godina. U tom razdoblju Banka je podržala više od 50 projekata ukupne vrijednosti gotovo 5 milijardi USD te u više od 330 izvješća i studija pružila znanje i tehničku pomoć za jačanje institucija i kreiranje politika.
Svjetska banka trenutačno pružanja znanje, tehničku pomoć i financiranje u području digitalne transformacije i zelene tranzicije gospodarstva, pružanja pravosudnih usluga, obrazovanja, poslovnog okruženja, zemljišne administracije, znanosti i tehnologije, obnove ključnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova nakon potresa, socijalne politike, dugotrajne skrbi i javne uprave.
