Europska komisija je proglasila 2023. godinu Europskom godinom vještina s osobitim fokusom na cjeloživotno obrazovanje, dodatno usavršavanje i digitalne vještine. Zelena i digitalna tranzicija otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU-a. Posjedovanje relevantnih vještina pomaže ljudima da se uspješno nose s promjenama na tržištu rada i da se u potpunosti uključe u društvo i demokratske procese. Time će se osigurati da nitko ne bude zapostavljen i da gospodarski oporavak te zelena i digitalna tranzicija budu socijalno pošteni i pravedni. Radna snaga s traženim vještinama pridonosi i održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost poduzeća.
Međutim, trenutačno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u prijavljuje poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da samo 37 % odraslih redovito pohađa osposobljavanje. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije pokazuje da 40 % odraslih osoba i svaka treća osoba koja radi u Europi nema osnovne digitalne vještine. Osim toga, već 2021. bilo je manjkova u 28 zanimanja u rasponu od graditeljstva i zdravstvene skrbi do inženjerstva i IT-a, što pokazuje sve veću potražnju za visokokvalificiranim, ali i niskokvalificiranim radnicima. Niska je i zastupljenost žena u zanimanjima i studijima povezanima s tehnologijom, pri čemu je tek svaki šesti stručnjak za IT i svaka treća osoba s diplomom u području STEM-a žena.
Kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje, države članice podržale su socijalne ciljeve EU-a za 2030. prema kojima bi se najmanje 60 % odraslih svake godine trebalo osposobljavati . To je važno i za postizanje stope zaposlenosti od najmanje 78 % do 2030.
Radna snaga koja ima tražene vještine pridonosi održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost poduzeća. Europska godina vještina 2023. pomoći će poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, u ublažavanju problema nedostatka vještina u EU-u. Promicat će se prekvalifikacija i usavršavanje kako bi ljudi stjecali odgovarajuće vještine za kvalitetna radna mjesta.
U okviru Europske godine vještina, u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, socijalnim partnerima, javnim i privatnim službama za zapošljavanje, gospodarskim i industrijskim komorama, pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja te radnicima i poduzećima, Komisija predlaže novi poticaj cjeloživotnom učenju:promicanjem većih, učinkovitijih i uključivijih ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje kako bi se iskoristio pun potencijal europske radne snage i pružila potpora ljudima u prelasku s jednog radnog mjesta na drugo;osiguravanjem da su vještine relevantne za potrebe tržišta rada, među ostalim suradnjom sa socijalnim partnerima i poduzećima povezivanjem ambicija i vještina ljudi s prilikama na tržištu rada, posebno za zelenu i digitalnu tranziciju i gospodarski oporavak; posebna pozornost posvetit će se aktiviranju većeg broja ljudi na tržištu rada, posebno žena i mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju privlačenjem osoba iz trećih zemalja s vještinama koje su potrebne EU-u, među ostalim širenjem mogućnosti učenja i mobilnosti te olakšavanjem priznavanja kvalifikacija.
Kako bi ostvarila te ciljeve, Komisija promiče mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije, primjerice isticanjem relevantnih inicijativa EU-a, uključujući mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, kako bi se poduprlo njihovo uvođenje i provedba na terenu. U cijelom će se EU-u organizirati događanja i informativne kampanje kako bi se pridonijelo uzajamnom učenju partnera u usavršavanju i prekvalifikaciji. Cilj je Europske godine vještina pomoći daljnjem razvoju alata za prikupljanje informacija o vještinama te promicati alate i instrumente za veću transparentnost i lakše priznavanje kvalifikacija, uključujući kvalifikacije stečene izvan EU-a.
Kako bi se osigurala koordinacija relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini, Komisija poziva države članice da imenuju nacionalnog koordinatora za Europsku godinu vještina. U Hrvatskoj je to Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit naglasio je: „Vještine znače radna mjesta – kvalitetna radna mjesta. Tijekom Europske godine vještina imamo priliku povezati pitanja osposobljavanja usmjerenog na tržište rada i nedostatka radne snage. Kako bismo osigurali da prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo bude istinski pravedan i uključiv, potrebna su nam golema i neposredna ulaganja u vještine ljudi. Uvjeren sam da će 2023. kao Europska godina vještina znatno potaknuti revoluciju u području vještina koja nam je potrebna u Europi“.
Za potporu ulaganjima u usavršavanje i prekvalifikaciju dostupna su znatna financijska sredstva i tehnička pomoć EU-a.
Vitomir Begović
