Istarska županija bi na vrhuncu turističke sezone trebala ostvariti najveći porast broja “privremenih” stanovnika, pri čemu potencijal potrošnje hrane i pića raste za oko pet puta u odnosu na potrošnju izvan sezone, a slično je u drugdje na Jadranu, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore objavljena u utorak.
Prema ‘vrlo konzervativnoj’ procjeni rasta broja noćenja od 5 posto u odnosu na prošlogodišnju sezonu te na temelju broja stanovnika iz popisa iz 2011. godine, u kolovozu će se u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj stanovnika povećati za 38 posto, Dubrovačko-neretvanskoj 51 posto, Primorsko-goranskoj 54 posto, Šibensko-kninskoj 58 posto, Zadarskoj 62 te Istarskoj 123 posto, pokazuje analiza HGK-a.
U srpnju se očekuje nešto manji rast, od 35 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 107 posto u Istarskoj županiji.
Kako se navodi u analizi, prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, potrošnja u maloprodaji i ugostiteljstvu na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, u trima najvažnijim turističkim županijama – Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj, veća je za 70 do 130 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet.
S druge strane, podaci Instituta za turizam ukazuju da prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci iznosi oko 66 eura, od čega se oko 55 posto odvaja za smještaj, 18 posto ili oko 12 eura na hranu i piće izvan objekta te 27 posto za sve ostale potrebe.
S obzirom da je okvirna procjena dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića nešto ispod 40 kuna, kupovna moć, odnosno potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca odnosno domicilnog stanovnika i domaćeg turista u segmentu hrane i pića je veća oko 2,4 puta, navode iz HGK.
Na temelju procjene o većoj potrošnji stranog turista u segmentu hrane i pića, u Istarskoj županiji potencijal potrošnje u tom segmentu je veći oko pet puta, odnosno oko 391 posto u odnosu na potrošnju koju ostvari stanovništvo u razdoblju izvan sezone.
Nadalje, pokazuje analiza, Splitsko-dalmatinska županija, koja bi u kolovozu prema simulaciji trebala zabilježiti povećanje broja stanovnika za najmanje oko 38 posto, zbog veće potrošnje turista u segmentu hrane i pića izvan smještajnog objekta, ostvarit će učinak kao kad bi se broj stanovnika, odnosno potrošača u tom segmentu, povećao za najmanje 187 posto.
U Primorsko-goranskoj županiji, povećanje potencijala potrošnje hrane i pića u kolovozu iznosi oko 224 posto, Zadarskoj oko 239, Šibensko-kninskoj oko 229 te u Dubrovačko-neretvanskoj za 233 posto.
Potrošnja u segmentu hrane i pića u Ninu u Zadarskoj županiji je potencijalno 13 puta veća u odnosu na prosječnu potrošnju izvan sezone, što je najviše od svih promatranih gradova i općina. Nin bilježi i najveće očekivano povećanje broja stanovnika tijekom ove turističke sezone, u srpnju za gotovo pet puta, a u kolovozu čak 5,5 puta. (H)
