Na Međunarodnom inovacijskom samitu koji se u sklopu projekta Innovamare održava online od 28. do 30. listopada svjetski priznati znanstvenici, stručnjaci i poduzetnici razgovarali su o inovacijskim sustavima, zagađenju mora te podvodnoj robotici i senzorima.
Svoj doprinos raspravi dalo je i četvero predavača iz Hrvatske: Nikola Mišković iz Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LaPoST) na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, stručnjak u području inovacijskog ekosustava Emir Džanić iz Funifiera iz Zagreba, stručnjak za područje očuvanja i zaštite obale i mora Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner te Ivona Cetinić, hrvatska znanstvenica u NASA-i koja se bavi proučavanjem i zaštitom oceana.
Piršić je u svom predavanju skrenuo pažnju na Jadransko more za koje smatra da je ozbiljno ugroženo onečišćenjem. „Jadran je pod žestokim stresom jer mu, pored pretjerane urbanizacije obala i već standardnog onečišćenja koje je posljedica industrijskih revolucija u zadnjih dvjesto godina, sada prijete i klimatske promjene. Zbog njih se mijenja temperature mora što uništava autohtone vrste i omogućava ulazak i trajno naseljavanje alohtonih vrsta, a također je prijetnja i ogromna količina plastike koja dolazi prije svega iz Jonskog mora“, istaknuo je Piršić, dodavši kako adekvatna reakcija na te ugroze mora biti kvantitativno i kvalitativno unaprjeđenje mjera zaštite, kako preventivnih, tako i reaktivnih. „Kada pričamo o kvalitetnom unaprjeđivanju, prije svega mislimo na matematičko modeliranje potencijalnih onečišćenja, satelitski monitoring postojećih onečišćenja, korištenje robotskih plovila te umjetne inteligencije“, naglasio je Piršić.
Upravo o takvom kvalitativnom napretku govorila je i Cetinić. Njeno predavanje bilo je fokusirano na sadašnjost i budućnost satelitskoga promatranja Zemlje i mora. „Zahvaljujući dugotrajnim informacijama koje dolaze iz satelita, mi znamo da se oceani mijenjaju kao posljedica klimatskih promjena. Ti podaci su besplatno dostupni svima i omogućavaju razvoj globalnih i lokalnih ciljanih aplikacija, poput projekta Innovamare,“ pojasnila je i najavila da je u sljedećih par godina kroz suradnju NASA-e, Europske svemirske agencije i ostalih agencija u planu lansiranje 3-4 velika satelita za promatranje mora čija je funkcija definirana potrebama znanstvenika iz cijeloga svijeta.
Cetinić smatra da je takva suradnja temelj za razvoj nove tehnologije. Naglasila je i da je važno da znanstvenici koji su dio projekata poput ovoga posvete dio svoga vremena i na komunikaciju s onima koji nemaju znanstvenu podlogu, a čije nam je razumijevanje tematike nužno, poput političara, ali i najmlađih članova društva kako bismo inspirirali nove generacije znanstvenika i inženjera.
Svoj obol zaštiti mora svakako će dati i robotika, a o projektima koji se na tom području već provode pričao je Mišković. „Uz pomoć robota možemo nadzirati kvalitetu vode, podvodna staništa ili arheološka nalazišta. Želimo koristiti povezane robotske sustave za nadziranje mora na više lokacija u isto vrijeme. Imamo projekt koji razvija robote koji će u ‘jatima’ plutati na površini, druge koji će plivati poput umjetnih riba i treće koji će biti na morskom dnu. Ti roboti će komunicirati međusobno, a informacije iz njihovih senzora će nam reći što se događa u moru, od mjerenja razina kisika, do različitih vrsta zagađenja poput naftnih mrlja i slično“, pojasnio je Mišković, dodavši kako roboti još uvijek ne mogu zamijeniti ronioce, ali mogu im pomoći da lakše obavljaju svoj posao.
U sklopu samita održano je šest panela, tri popularna i tri tehnička, a Domagoj Šarić iz HGK je kao domaćin trećeg tehničkog panela pod radnim nazivom „U potrazi za ekosustavom s kojim broditi kroz globalnu konkurenciju“ objasnio važnost teme za projekt Innovamare. „HGK je prepoznala vrijednost ekosustava kao modela u gradnji kapaciteta za sustavno i planirano inoviranje. Vjerujemo da će povezivanje na dobro osmišljenim platformama, razvoj inovativnih rješenja na bazi misija i uključivanjem dionika kroz Livinglab metodologiju ostvariti ciljeve projekta Innovamare, odnosno postaviti okvir za postizanje veće konkurentnosti kroz inovacije i stvoriti pretpostavke za održivosti inovacijskog sustava podvodne robotike i senzorike u službi održivosti, zaštite i monitoringa Jadranskog mora“, izjavio je Šarić, uz napomenu kako inovacije ne nastaju u izolaciji već suradnjom i povezivanjem danas već gotovo svih dionika u lancima vrijednosti – od dobavljača i korisnika pa sve do potpornih institucija te javnosti.
„Sva ta mreža dionika koji djeluju zajedno tvore ekosustav. Danas, u vremenu brze izmjene informacija, znanja te tehnološkog razvoja, te ekosustave treba stvarati brže kroz prilagodbu poslovnih i organizacijskih modela za takav oblik suradnje“, poručio je Šarić.
S tim se slaže i Džanić koji naglašava da je znanje osnova svake suvremene inovacije. „Ono je dostupno unutar, ali i izvan organizacije. Sve organizacije koje to shvate počinju uspješno kombinirati ove izvore i učinkovitije inovirati. Ipak, postoji niz prepreka koje u praksi smetaju da organizacije ostvare uspješnu razmjenu znanja sa unutarnjim ali i vanjskim izvorima kao što su dobavljači, sveučilišta, instituti, kupci, konzultanti i slično. Funifier odgovara upravo na ova pitanja na jedan ‘neobičan’ način. Naime, svjesni da suvremene potrebe razmjene znanja ne mogu više biti zadovoljene klasičnim pristupom učenju, osmislili smo bitno napredniji pristup koji donosi potpuno novo iskustvo za sve uključene. Ovaj sustav zovemo LXP (Learning Experience Platform) koji osim LMS uključuje i razinu gamifikacije“, elaborirao je Džanić, uz napomenu kako se gamifikacijom okruženja za učenje postiže znatno veći angažman studenata i instruktora. Što omogućuje da novi sadržaji budu kreirani zajednički i da izviru od svih dionika.
Inovacijski samit organiziralo je Sveučilište u Trstu u sklopu projekta InnovaMare, na kojem je Hrvatska gospodarska komora vodeći partner, osmišljenog kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe praćenja, kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Jedan od glavnih izazova projekta InnovaMare je povećanje učinkovitosti inovacijskih aktivnosti u relevantnim područjima plave ekonomije – povećanjem prijenosa znanja unutar područja suradnje između poduzeća, centara za istraživanje i razvoj, visokog obrazovanja, javnog sektora i organizacija civilnog društva kroz edukacijske programe za izgradnju kapaciteta za različite dionike.
