Vlada RH prošli je tjedan uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune Zakona o obrtu. Kako je ovaj Zakon temelj za poslovanje svih obrtnika, posljednje dvije godine otkako traje izrada nacrta, Hrvatska obrtnička komora (HOK) nastojala je primjedbama i prijedlozima utjecati na nj, s ciljem unaprjeđenja položaja obrtništva. HOK je osobito naglašavao značaj područja strukovnog obrazovanja, nastojeći ishoditi njegovu kvalitetniju provedbu.
Dugo očekivane izmjene Zakona o obrtu potvrdile su opravdana nastojanja i traženja Hrvatske obrtničke komore o potrebnom snažnijem utjecaju gospodarstva na obrazovanje za obrtnička zanimanja. Zakon o obrtu iz 2013. naprasno je narušio i djelomično prekinuo vezu između gospodarstva, svijeta rada i strukovnog obrazovanja. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec na ovu temu je izjavio: “Pokazalo se da nije dobro umanjiti ulogu gospodarstva u strukovnom obrazovanju. Nažalost, Hrvatska je to naučila na teži način, kroz pokušaj marginalizacije utjecaja tijela nadležnih za ovo područje. Izmjene koje su pred nama osnažit će hrvatsko obrtništvo i gospodarstvo u cjelini. Drago nam je da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta na čelu s ministrom Horvatom i njegovim najbližim suradnicima prepoznalo svoju ulogu i odgovornost u području strukovnog obrazovanja. Hrvatska obrtnička komora zahvalna je na tome.“
Gospodarstvo će izmjenama i dopunama Zakona o obrtu više utjecati na oblikovanje okvira obrazovanja za obrtnička zanimanja i poslovanja obrtnika. Propisanim izmjenama ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta davat će suglasnost na plan strukture upisa učenika u obrazovanje za obrtnička zanimanja. Na taj način se osigurava neposredan utjecaj gospodarskog sektora na strukturu upisa. Osim davanja suglasnosti na upise, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta će izrađivati strukovni kurikulum za obrtnička zanimanja, koji je do sada donosio ministar nadležan za obrazovanje. Ova odredba je vrlo važna jer se isključivo na ovaj način osigurava usklađenost kvalifikacija s potrebama gospodarstva i tržišta rada, a isto je praksa u većini europskih zemalja čija su gospodarstva primjer dobre prakse.
U obrazovanju za obrtnička zanimanja, jedna od najvažnijih karika kvalitetnog obrazovanja su mentori iz gospodarstva – bez njih nema naukovanja. Da bi uspješan poduzetnik postao mentor, potrebno je proći edukaciju. Izmjene Zakona izradu programa edukacije mentora daju Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a samu provedbu komorama. Provedbu ispita stečenih kompetencija mentora provodit će Hrvatska obrtnička komora. Zakon iz 2013. izradu programa prepustio je Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koji ga je donio tek 2016., a propisivao je da se mentor iz gospodarstva mora godinu dana osposobljavati na visokom učilištu. Na taj način se izgubio veliki broj mjesta za naukovanje!
Još jedna novost jest da će evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju voditi Hrvatska obrtnička komora putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje ministarstva nadležnog za obrt. Hrvatska obrtnička komora kroz svoje područne komore povezat će učenike i poduzetnike koji su voljni provoditi naukovanje te neposredno pružiti pomoć učenicima, obrtnicima i pravnim osobama u procesu sklapanja ugovora o naukovanju i vođenja evidencije. Sami učenici – budući obrtnici se osim toga odmah susreću s institucijom koja štiti obrtničke interese.
Najvažnije izmjene tiču se pomoćničkog ispita koji se preimenuje u naučnički ispit. Naučnički ispit je ispit na kojem učenik mora dokazati praktične vještine i znanja kroz vanjsko vrednovanje pred neovisnim povjerenstvom. Ime ispita se mijenja kako bi se utjecalo na dosadašnju pogrešnu percepciju niže vrijednosti samog ispita. Povjerenstvo će imenovati srednje strukovne škole, zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom.
Pred nama je i liberalizacija pristupu tržištu rada na način da će svim osobama, koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje, biti omogućena registracija obrta za koji je propisan majstorski ispit, a bez polaganja majstorskog ispita ukoliko imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na tim poslovima. Također produljuje se mogućnost obavljanja sezonskog obrta, sa šest na devet mjeseci te sezonski obrt više neće biti ograničen na određene djelatnosti već će se sve djelatnosti moći obavljati kroz sezonski obrt. Važno je spomenuti i da Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komore dobiva svoje utemeljenje u Zakonu.
